Carnajeva, optuženog da je zajedno s bratom Temerlanom u travnju 2013. godine izveo bombaški napad u kojemu su poginule tri, a ranjene 264 osobe, sud je proglasio krivim po svih 30 točaka optužnice, a konačna odluka porote o vrsti kazne očekuje se idući tjedan. Prema 17 točaka optužnice ovaj američki državljanin čečenskog porijekla može biti osuđen na smrtnu kaznu, a ovakvoj odluci, dan prije izricanja presude o krivnji, javno su se usprotivili biskupi Massachusettsa.

„U ovom slučaju optuženik je neutraliziran i nikada više neće moći nauditi. Mi, katolički biskupi Massachusettsa vjerujemo kako društvo može učiniti više od smrtne kazne“, stoji u izjavi koju su potpisali kard. O’Malley (Boston), biskup Edgar M. Da Cuncha (Fall River), biskup Mitchell T. Rozanski (Springfield) i biskup Robert J. MacManus (Worcester).

Biskupi su podsjetili i na stav Američke biskupske konferencije iz 2005. godine u pitanju smrtne kazne, a u kojoj stoji kako „bez obzira koliko zločin bio gnusan, društvo se, ako je ikako moguće, treba zaštititi bez okončavanja ljudskog života“.

Podsjetimo, Katekizam Katoličke Crkve zadržava mogućnost primjene smrtne kazne jedino u „krajnje teškim slučajevima“.

„Ako su nekrvna sredstva dovoljna da se ljudski život obrani od napadača te se javni red i osobna sigurnost zaštiti, vlast će se zadovoljiti tim sredstvima jer bolje odgovaraju stvarnim uvjetima općega dobra i sukladniji su s dostojanstvom ljudske osobe.

Dakle, postoji ‘pravo i dužnost zakonite javne vlasti da određuje kazne srazmjerne težini prijestupa, ne isključujući u krajnje teškim slučajevima ni smrtnu kaznu’.“ (KKC 2267)

O smrtnoj kazni progovorio je u svojoj glasovitoj enciklici “Evangelium vitae” i papa Ivan Pavao II., napisavši kako primjena smrtne kazne dolazi u obzir jedino „u slučajevima apsolutne potrebe, kada nije moguće na drugi način zaštititi društvo“, te naglasio kako su u današnjem društvu „uslijed značajnih unapređenja u organizaciji kaznenog sistema“ takvi slučajevi „vrlo rijetki, možda i nepostojeći“. (Usp. EV 56).

Ovakav stav o smrtnoj kazni nalazi se i u Kompendiju Katekizma Katoličke Crkve iz 2005. Godine, a kojega je donio papa Benedikt XVI.

Na temelju brojnih izjava pape Ivana Pavla II. može se prepoznati njegova želja za potpunim ukidanjem smrtne kazne, a u prilog ovakvom zaključku ide i sporazum o stvaranju Međunarodnoga kaznenog suda koji ne predviđa smrtnu kaznu kojega je potpisala Sveta Stolica. U propovijedi održanoj u Saint Louisu 1998. godine, papa Ivan Pavao II. uputio je poziv na „dogovor o ukidanju smrtne kazne koja je istodobno okrutna i beskorisna“.

O potrebi ukidanja smrtne kazne u ožujku ove godine progovorio je i papa Franjo.

“Smrtna je kazna uvreda životu, daru Božjem, a s kaznenoga motrišta je promašaj jer se ubijanjem ljudskoga bića nikada neće zadovoljiti pravda. Smrtna je kazna okrutna, neljudska i ponižavajuća. Ni jedan zločin na svijetu ne zaslužuje smrtnu kaznu. Nepravedno je ubiti nekog uznika, jer pravda zahtijeva da se svakome ponudi mogućnost iskupljenja”, naglasio je Papa u pismu uručenom Međunarodnom povjerenstvu protiv smrtne kazne.

Podsjetivši na riječi sv. Augustina da „Bog ubojstvom ne želi kazniti ubojstvo, jer mu je pokajanje grešnikovo draže od njegove smrti“, Papa je rekao da Bog jamči ljudsko dostojanstvo svake osobe, te da se smrtna kazna protivi božanskom milosrđu, koje ima biti uzor ljudskoj pravednosti.

Konačno, Papa je ponovio da su kršćani i svi ljudi dobre volje pozvani u borbu za ukidanje smrtne kazne, kao i poboljšanje zatvorskih uvjeta za poštovanje dostojanstva uznika.

U tom smislu i mi se, poslušni Učiteljstvu, možemo pridružiti američkim biskupima i moliti za istinsko obraćenje Džohara Carnajeva i njegov susret „s milosrdnom i spasonosnom Božjom ljubavlju“.

Miodrag Vojvodić | Bitno.net