Kardinal Bozanić kazao je kako je radostan jer Crkva ima novog Papu. Spomenuo je iskustvo odlaska u kongregacije nakon smrti i sprovoda pape Franje. “Kongregacije su važno sredstvo za uvođenje u konklave. Dok smo prolazili, narod je govorio “Dajte nam što prije papu!” Osjetilo se da je Papa potreban ne samo Crkvi nego i svijetu. Ovih dana oči svijeta bile su usmjerene prema Rimu, što znači da je Rim na duhovan način središte svijeta što je ovih dana bilo vidljivo. Mogu zahvaliti i vama i vašem radu na tome!”

Sa sadašnjim papom sreo sam se u kongregacijama kojih je bilo 12. One su jako važne u pripremi konklavu, koja je kratko trajala jer se osjetilo jedinstvo i zajedništvo među kardinalima. Ono se nije baziralo na navijanju, nego na iskrenom traženju onoga koji je najprikladniji ovog trenutka da vodi Crkvu i da bude poglavar.”

Na upite o kongregacijama kazao je kako je i njihov sadržaj tajna. No, dodao je kako se putem intervenata na kongregacijama bolje moglo upoznati kardinale te njihovo stajalište o situaciji u Crkvi i svijetu.

Govoreći o prvom susretu sa Svetim Ocem u Sikstinskoj kapeli istaknuo je: “Nakon što je izabran, nakon što je prihvatio i kazao koje će ime nositi te nakon što smo zajedno izmolili molitve, onda smo mu pojedinačno prišli. Čestitao sam mu, izrazio svoju vjerničku i kardinalsku odanost te sam mu rekao da je cijeli hrvatski narod i Crkva u Hrvatskoj molila za njega.” Kardinal Bozanić dodao je kako je Papi rekao da je znakovito da je izabran na dan kada je rođen bl. Alojzije Stepinac, koji je mučenik za jedinstvo Crkve i mučenik za povezanost Katoličke Crkve u Hrvatskoj sa Svetom Stolicom.

Na pitanje poznaje li novi Papa Crkvu u Hrvatskoj kardinal Bozanić kazao je kako poznaje Crkvu općenito, s obzirom na to da je rođen u SAD-u, djelovao u Peruu i u Rimu.

O susretu s kardinalima kardinal Bozanić istaknuo je kako se radilo o posebnom susretu. “On se želio susresti s kardinalima koji su ga izabrali, ali i sa svim kardinalima koji su se našli u Rimu. Predstavio se i objasnio zašto je izabrao ime Lav XIV. Usporedio je s Lavom XIII. koji je živio u vremenu prve industrijske revolucije, a danas se nalazimo pred novom revolucijom i govorio je o pitanju umjetne inteligencije, pitanju života i smrti, pitanju siromaštva i bogatstva, pitanju mira i dijaloga u svijetu. Kazao je kako je on onaj kojega smo izabrali i kako je tu da služi Crkvi. Zahvalio je kardinalima i kazao je da bi se želio češće susretati. Nakon njegovog uvoda dao je mogućnost za pitanja i prijedloge. Bilo je riječi o formaciji svećenika, o zajedništvu unutar Crkve i o drugim crkvenim pitanjima. Susret je trajao od 10 do 12 sati, puna dva sata bili smo zajedno.”

Kardinal Bozanić dodao je kako se na kraju susreta Papa pojedinačno pozdravio sa svakim od kardinala. “Kad sam došao na red, rekao sam mu kako je Crkva u Hrvatskoj zadovoljna i da moli za Papu. Kada Vas je naš nadbiskup pozvao da dogodine dođete u Zagreb da vodite svetkovinu Majke Božje (od Kamenitih vrata), tada Vas je pozvao kao kardinala. Svi bismo željeli da nam dođete kao Papa. Nato se nasmijao i rekao “Vidjet ćemo!”. On mora sada napraviti svoj raspored, ali nije isključio, ni potvrdio.”

Kardinal Bozanić kazao je kako svaki Papa ima svoj naglasak i doprinos odgovarajući na pitanje o tome kako brojni europski gradovi nemaju kardinale. “U ovoj konklavi bilo nas je sa svih strana, iz raznih zemalja gdje ima i malo kršćana i katolika.” Podsjetio je na govor o periferijama. “Meni se čini da možemo danas govoriti o crkvenim, eklezijalnim periferijama. To su one periferije gdje se ne živi kršćanstvo, gdje su crkve prazne, gdje se ne dolazi na nedjeljnu misu, gdje se ne živi sakramentalni život, gdje se ne ide na ispovijed. Možemo ih locirati gdje se nalaze.” Dodao je kako je središte Isus Krist, od kojega polazi sve. “Ako se Isusa Krista ne stavi u središte i ako ga se ne propovijeda i ne donosi ljudima, to nije kršćanstvo. Očekujemo jedan zamah, ali na tome svi moramo raditi.”

Kardinal je dodao da se govorilo i o važnosti vjernika laika, o pojavi novih pokreta koji su znak nade. Podsjetio je da smo u Jubilejskoj godini, u godini nade koja ne razočarava. “Čovjek traži nešto više. To više može doći odozgor, to može doći od Boga.”

Na upit o gradnji mira koji je Papa stavio u središte u svom prvom obraćanju narodu, kardinal Bozanić kazao je kako je “Isus onaj koji donosi mir u srca i duše. Tko nosi mir u sebi, on ga može širiti. Crkva nema moć oružja, nema moć sile, nema ovozemaljsku moć, ali ima nešto puno jače što svi moramo promicati. Vjerujem da je Sveti Otac onaj koji će imati i nove kanale po kojima će moći raditi.”

Odgovarajući na upit o tome kako je papa Franjo normalizirao tjelesnu ranjivost, kardinal Bozanić kazao je kako je to sve znak života. “Onaj blagoslov pape Franje na Uskrs nas i dalje prati. Pred Bogom je snaga drugačija. Jako nam je drago da nam Papa može pristupiti, ali trebamo vrednovati čovjeka i kao malo dijete, i kao mladog čovjeka koji je pun snage, i onoga u srednjoj dobi i starca.”

Kardinal Puljić, koji je na konklavu stigao unatoč zdravstvenim izazovima, zahvaljujući dopuštenju liječnika i uz asistenciju tajnika Biskupske konferencije BiH, podijelio je niz osobnih uvida i dojmljivih trenutaka iz izbornih dana. Posebno se osvrnuo na duhovnu atmosferu koja je obilježila konklavu: od zajedničke molitve u bazilici svetog Petra, procesije i zakletve u Sikstinskoj kapeli, do trenutka kada je novi papa stekao potrebnu dvotrećinsku većinu i prihvatio izbor.

“To nije politički izbor, to je čin vjere. Svi smo molili, šaptali, tražili nadahnuće Duha Svetoga. I kad je konačno izabrano, bio je to trenutak velike radosti i dirljivog zajedništva”, istaknuo je kardinal Puljić.

Na pitanje o simbolici papinskoga imena, kardinal je podsjetio da je Lav XIII. bio papa koji je obnovio crkvenu hijerarhiju u teškim vremenima, a čiji je socijalni nauk, posebice enciklika Rerum Novarum, ostavio dubok trag. “Izbor imena Lav XIV. odmah me podsjetio na njegovu viziju Crkve koja djeluje u društvu, posebno sada, u vremenu izazova poput umjetne inteligencije i promjena u svijetu rada”, rekao je.

Kardinal Puljić s osobitim je simpatijama govorio o osobnosti pape Lava XIV.: “Vrlo staložen, jasan, odmjeren, čovjek jasnih stavova. Osvojio nas je jednostavnošću, sposobnošću slušanja i duhovnom dubinom. Osjećalo se da vodi Crkvu s vjerom, ali i odgovornošću”.

Nakon što je papa prihvatio izbor i objavio svoje ime, kardinal Puljić imao je čast izmoliti službenu molitvu Pro eligendo Romano Pontifice, a zatim i osobno pristupiti Svetom Ocu. “Rekao sam mu: Sveti Oče, blagoslovite mene i moju zemlju. Taj trenutak bio je duboko dirljiv”, prisjetio se.

U osvrtu na susret s papom Lavom XIV. koji je uslijedio nakon izbora, kardinal Puljić istaknuo je papin programatski govor upućen kardinalima. Papa je naglasio važnost svećeničke formacije, zatim formacije biskupa i redovničkih zajednica, te posebnu pažnju posvetio onima koji odgajaju druge: “Formatori moraju biti formirani – jer samo takvi mogu prenijeti Krista drugima”, poručio je Sveti Otac.

Tijekom otvorenog dijela susreta papa je, prema riječima kardinala Puljića, strpljivo saslušao brojne intervencije i prijedloge kardinala. “Osvojio me tom spremnošću na slušanje. I kad naučava, to čini kao pastir koji želi razumjeti – a to je danas neizmjerno važno”, rekao je.

Tiskovna konferencija zaključena je opuštenim tonom i prisjećanjem na dojam koji je kardinal Puljić ostavio tijekom samog izbora, kada je njegov osmijeh, zabilježen kamerama, postao viralan na društvenim mrežama.

“Tko me poznaje, zna da moj osmijeh dolazi iznutra – iz radosti koju mi daje vjera. Ljubav prema Kristu, Crkvi, spasenju i svom narodu nosila me kroz sve izazove”, kazao je s prepoznatljivom vedrinom, dodavši kako će sve koji ga posjete u Sarajevu – kao i nekada – počastiti sladoledom.

Inače, Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima, u kojem je tiskovna konferencija održana, ustanova je koja okuplja svećenike hrvatskog podrijetla i jezika. Osnovan je 1901. apostolskim pismom Slavorum gentem pape Lava XIII. (po kojemu si je uzeo papinsko ime današnji papa, Lav XIV.), a danas djeluje kao duhovno i kulturno središte Hrvata u Rimu.