Biskup Heiner Wilmer, SCJ novi je predsjednik Njemačke biskupske konferencije, priopćila je u utorak 24. veljače Njemačka biskupska konferencija (DBK).

Biskup Wilmer na toj službi nasljeđuje biskupa Georga Bätzinga i Njemačkom BK predsjedat će u narednih šest godina, prenosi IKA.

‘Bog u središtu’

U prvom obraćanju nakon preuzimanja službe čelnog čovjeka njemačkog episkopata, Wilmer je istaknuo kako će njegov glavni zadatak biti “vraćanje Boga u središte”.

Moramo biti predani pravdi, milosrđu i “hodu s Gospodinom”, poručio je u Würzburgu gdje su se njemački prelati okupili kako bi glasali o statutima Sinodalnog vijeća. Radi se o tijelu u kojem bi laici i biskupi zajednički odlučivali o upravljanju Crkvom što je svojevremeno naišlo na žestoki otpor Rima koji je tijelu spreman priznati isključivo savjetodavnu, a ne i upravljačku ulogu.

Upitan o tome, Wilmer je pak istaknuo kako “Duh Sveti ne prebiva isključivo u konsenzusu već i u kontradikcijama” te da je ohrabren nedavnim signalima iz Vatikana.

Podrška kontroverznim stajalištima

Uspostava Sinodalnog vijeća plod je zaključaka kontroverznog Sinodalnog puta, projekta Crkve u Njemačkoj pokrenutog u suradnji sa Središnjim odborom njemačkih katolika (ZdK) čiji su članovi više puta izražavali stavove suprotne katoličkom nauku.

Premda je, prema organizatorima, Sinodalni put pokrenut kako bi se odgovorilo na problem klerikalnog zlostavljanja, većina sudionika zahtijevala je temeljne promjene ustroja Crkve i reformu moralnog nauka.

I dok se papa Lav XIV. do sada tek usputno osvrtao na Sinodalni put i situaciju Crkve u Njemačkoj, njegov prethodnik papa Franjo u više ga je navrata kritizirao. Također, iz Vatikana je upućeno nekoliko negativnih reakcija na dokumente i prijedloge koje je Put usvojio ili pokušao usvojiti. Konačno, čak su i neki njemački biskupi odustali od daljnjeg sudjelovanja.

Unatoč tome, medijski izvještaji sugeriraju da će biskup Heiner Wilmer nastaviti “progresivnim” smjerom svojih prethodnika, a njegova podrška kontroverznim pitanjima jasno je dokumentirana.

Prema izvještajima njemačkih i svjetskih katoličkih medija Wilmer, koji od 2018. upravlja biskupijom Hildesheim, svojim je glasom podržao mnoge kontroverzne dokumente koji su tražili promjene crkvenog pogleda na homoseksualnost, seksualni moral i ređenje žena.

Georg Bätzing

Heiner Wilmer je na poziciji predsjednika Njemačke BK naslijedio Georga Bätzinga/ Foto: Youtube, snimka zaslona

Na primjer, nakon što na zasjedanju u rujnu 2022. nije izglasan dokument u kojem se pozivalo na promjenu nauka o spolnosti (zahvaljujući činjenici da je, umjesto potrebne dvije trećine, prikupio “samo” 61% glasova njemačkih biskupa, uz veliku podršku laika) Wilmer je javno izrazio svoju razočaranost.

“Glasao sam za dokument o reformi katoličkog nauka o spolnosti te nisam zadovoljan činjenicom da dvotrećinska većina nije postignuta među biskupima”, poručio je u izjavi koju je objavila biskupija Hildesheim.

Dodao je kako shvaća i dijeli razočaranost brojnih katolika zbog neuspjelog izglasavanja dokumenta te da je reforma seksualnog morala Crkve ključna tema te će to i ostati. Također je poručio kako će njegova biskupija nastaviti s radom na tom polju.

Biskup Wilmer također je izrazio podršku liturgijskom blagoslovu istospolnih parova.

U pismu biskupijskim zaposlenicima 2023., nakon zaključenja Sinodalnog puta, poručio je: “Iznimno mi je važno da se osobama iz LGBTQ zajednice pruži pastoralna, duhovna i liturgijska pratnja. Pozdravljam činjenicu da je Sinodalni put podržao uspostavljanje radne skupine koja bi razvila smjernice za blagoslovne obrede za istospolne parove, kao i za ponovno civilno vjenčane rastavljene osobe.”

Njegov komentar objavljen je dvije godine nakon što je Crkva eksplicitno progovorila protiv blagoslova istospolnih parova, ali i nekoliko mjeseci uoči kontroverzne deklaracije ‘Fiducia supplicans‘ kojom je vatikanski Dikasterij za nauk vjere dopustio “neliturgijski” blagoslov istospolnih osoba u vezi, što je izazvalo žestoke prosvjede u Crkvi te čije je zbunjujuće zaključke, čini se, kasnije odbacio i sam papa Franjo.

Što se tiče uloge žene u Crkvi, novi predsjednik Njemačke biskupske konferencije glasao je za dokumente u kojima se traži preispitivanje mogućnosti ređenja žena za đakonise te općenitog crkvenog stava o svećeničkom ređenju žena.

Upozorenje nuncija Eterovića

Dan prije no što je Heiner Wilmer izglasan za predsjednika Njemačke biskupske konferencije, nuncij Nikola Eterović uputio je biskupima govor, upozorivši ih na reforme koje vode u podjele.

Nikola Eterović

Apostolski nuncij Nikola Eterović/Foto: Raimond Spekking/CC BY-SA 4.0/Wikimedia Commons

Tom je prilikom podsjetio na hrvatskog nadbiskupa s kraja 16. i početka 17. stoljeća Markantuna de Dominisa, koji se zalagao za reformu Crkve, ali je kasnije proglašen heretikom.

“Podsjećam na ovu kontroverznu osobu, svoga sunarodnjaka, kako bih pokazao da dobra volja za provođenjem crkvenih reformi, pa čak i uporaba naizgled valjanih formula, ponekad mogu dovesti do podjela, pa i do raskola. Kako bi se izbjegle takve tragične posljedice, nužno je živjeti teološke kreposti vjere, nade i ljubavi te pritom ostati čvrsto ukorijenjen u jednoj, svetoj, katoličkoj i apostolskoj Crkvi. Jamac toga jedinstva u ljubavi jest rimski biskup i pastir sveopće Crkve, trenutačno Sveti Otac Lav XIV.”, poručio je Eterović.

Heiner Wilmer – kratka biografija

Heiner Wilmer rođen je 9. travnja 1961. godine u Schapenu (Emsland). U kolovozu 1980. godine stupio je u družbu Svećenika Srca Isusova (dehonijanci), a doživotne zavjete položio 1985. godine. God. 1987. zaređen je za svećenika u Freiburgu, izvještava IKA.

Od 1987. do 1993. godine usavršavao se u Rimu i Freiburgu. Nakon raznih službi kao pripravnik i učitelj u Meppenu, Vechti i njujorškome Bronxu, postao je ravnatelj Srednje škole „Leoninum“ u Handrupu. Od 2007. do 2015. obnašao je službu provincijala njemačke provincije družbe Svećenika Srca Isusova u Bonnu, a potom generalnog poglavara dehonijanaca u Rimu do 2018. godine.

Dana 6. travnja 2018. godine papa Franjo imenovao ga je 71. biskupom Hildesheima, a 1. rujna iste godine zaređen je za biskupa i postavljen u službu. Pri Njemačkoj biskupskoj konferenciji od rujna 2021. godine predsjednik je Komisije za društvena i socijalna pitanja. Bio je predsjednik Komisije „Justitia et pax“ Njemačke BK od 2019. do 2024. godine.