Sa susreta Povjerenstva biskupskih konferencija Europske zajednice u Austriji i plenarne skupštine njemačkih biskupa upućen je apel da se promiče kultura prihvata i solidarnosti – istaknula je Maria Teresa Pontara Pederiva u članku objavljenom na portalu Vatican insider.OTHER1002385_Articolo

U najvećoj cistercitskoj opatiji u Europi, koja je utemeljena 1133. godine u srcu bečke doline, golemih zelenih pluća bečkoga ozemlja, prošlih su dana izaslanstva biskupa, ovjerovljena pri Europskoj uniji, održala susret o izbjegličkoj krizi, „s mnogim posljedicama“. Biskup Željeznoga msgr. Egidije Živković, kao predsjednik Povjerenstva za selioce, izbjeglice i integraciju žarko je želio susret na kojem su se u prostorijama samostana u Heiligenkreuzu okupili biskupi starog kontinenta, iz zemalja pristanka, prolaza i udomljenja izbjeglica, te predstavnici Crkve u Siriji i Iraku, među njima kaldejski patrijarh Sako i biskup Alepa Antoine Audo, isusovac, zajedno s raznim stručnjacima i promatračima iz Turske i s Bliskog istoka.

Patnja tolikih žena, muškaraca i djece obvezuje nas na iskren i poticajan dijalog – izjavio je msgr. Živković, pastir biskupije Burgenland, najistočnijeg austrijskog područja koje graniči s Mađarskom i Slovenijom, ključnoga kraja za ulaz u Austriju, „a činjenica da su ovdje prisutni mnogi biskupi dokaz je da je poziv prihvaćen kao snažan znak za traženje rješenja“.

Prema zaključnom priopćenju, susret iza zatvorenih vrata nazočnim je biskupima, među njima i budimpeštanskom nadbiskupu kardinalu Peteru Erdöu, predsjedniku Vijeća Europskih biskupskih konferencija, i talijanskom msgr.-u Gianniju Ambrosiju, biskupija Paicenza-Bobbio, dopredsjedniku Vijeća Europskih biskupskih konferencija, pružio prigodu za slobodnu i iskrenu raspravu o mišljenjima i iskustvima, koja nisu uvijek istovjetna, a znak su velike različitosti političkih i društvenih rješenja u pojedinim državama.

Cilj je Crkve pratiti izbjeglice – podsjetio je biskup Živković – s njima hoditi rame uz rame, s rukom u ruci voditi ih prema boljoj budućnosti. Stanje izbjeglica u Europi već je mjesecima izvor velike zabrinutosti biskupskih konferencija Europske zajednice i Vijeća europskih biskupskih konferencija: zadnji su put zajedno nastupili u prosincu 2015. godine, kada je Povjerenstvo kojem predsjeda biskup Živković, na izričit zahtjev biskupa, na uočnicu Međunarodnoga dana selilaca, objavilo detaljan dokument o sadašnjim migracijama.

Dokument je potom poslan predsjedniku Povjerenstva europskih biskupskih konferencija, kardinalu Reinhardu Marxu; ustanovama Europske unije i državnim poglavarima i vladama, „s uvjerenjem da će granica između unutarnje i vanjske politike tijekom ovog stoljeća sve više slabiti“. Bečki je susret, kako piše otac Patrick Daly, glavni tajnik Povjerenstva biskupskih konferencija europske zajednice, još jedan korak Katoličke crkve u pružanju “aktivnoga i poticajnoga prinosa političkoj i društvenoj raspravi u Europi“.

A da su izbjeglice u samom vrhu pozornosti europskih biskupa dokaz je i to što će se sljedeća plenarna skupština Povjerenstva biskupskih konferencija europske zajednice, od 2. do 4. ožujka u Bruxellesu, održavati na temu „Promicanje mira u svijetu, europski poziv“, a nije isključeno da se biskupi ponovno oglase zajedničkim stajalištem.

Unatoč ponekad oprečnim mišljenima i potrebama, srednjoistočni su biskupi zabrinuti da se zbog neprestanoga egzodusa ne ugasi kršćanska prisutnost na Bliskom istoku, a biskupi zemalja prolaza ističu teškoću u pružanju dovoljne pomoći, dok je u srcu predstavnika Katoliče crkve u Europi problem kulturne i društvene naravi. U srednjoistočnoj Europi su se dugo godina liječile rane od posljednja dva Svjetska rata i rušile su se granice između bratskih naroda, koji su nekad pripadali istom carstvu – pomislimo samo na Brennero s ustanovljenjem Europske pokrajine, transnacionalne koja ujedinjuje stanovnike Tirola, Južnoga Tirola i Trenta – izgledalo je kao da su se novi naraštaji zaputili prema novom zajedništvu.

A danas naprotiv, upravo kad su slavlja stogodišnjice oživjela tragediju „Velikoga rata“, opsjednutost podizanjem novih zidova ili ponovnim nadzorom graničnih prijelaza, čini se da se povijest vraća unazad. Premda se često ističu gospodarske posljedice, koje se ne mogu nijekati, biskupe najviše zabrinjava društveno i pastoralno pitanje. Za prihvat će biti sposobne samo obnovljene zajednice, premda ih mnogi problemi ovih mjeseci razdiru, nitko ne kani umanjivati teškoće.

Ne možemo prihvatiti sve bez razlike, ali se treba zauzimati za uspostavu mira u državama odakle dolaze izbjeglice – ustvrdio je kardinal Marx na početku veljače, a o tomu su njemački biskupi ponovo raspravljali na plenarnoj skupštini u samostanu Schöntal u Baden-Württembergu, od 15. do 18. veljače. Nadbiskup Hamburga i predsjednik Povjerenstva za selioce i izbjeglice Stefan Hesse je izjavio da je konferencija potvrdila želju da se gradi „kultura prihvata i solidarnosti“ (Crkva u Njemačkoj u 2015. godini je potrošila 112 milijuna eura za pomoć izbjeglicama).

Jedan tweet msgr.-a Ludwiga Schicka, nadbiskupa Bamberga, slovi: „svatko ima pravo na zemlju gdje će živjeti“. A biskup je Salzburga Franz Lackner (bivši plavac Ujedinjenih naroda i vrlo dobar poznavatelj država na Balkanu), prije tjedan dana upozorio da „ne možemo biti naivni, treba misliti na pastoral prihvata koji je sposoban dati glas zabrinutostima lokalnoga stanovništva koje katkada vidi samo negativnu stranu selilaštva“. U tom smislu valja shvatiti i riječi kardinala Schönborna koji se u Beču 19. veljače susreo s patrijarhom Sakom: „Europa ne može postati tvrđava“, ali, dodao je, „stanje je ozbiljno, a ne očajno“.

RV | Bitno.net