Gđa Sanger u to je vrijeme bila na čelu pokreta kontrole rađanja. Za nju, kao i za vojsku njenih sljedbenika, ˝kontrola rađanja˝ podrazumijevala je kontracepciju. Gandhi je na drukčiji način shvaćao kontrolu rađanja. Za njega je ona podrazumijevala uzdržljivost, odnosno samokontrolu.

Tijekom tog susreta, Sanger je pokušavala uvjeriti Gandhija u moralnu ispravnost kontracepcije. Željela je da se ljudi oslanjaju na kontraceptivnu tehnologiju. Gandhi, koji je upotrebu kontracepcije smatrao grijehom, želio je da se ljudi oslanjaju na ljudsku krepost. Zato je ponudio metodu izbjegavanja neželjenih trudnoća koja je bila više ljudska, a manje tehnološka. Veliki hinduistički vođa predložio je metodu prema kojoj bi se bračni parovi suzdržavali od bračnog sjedinjenja tijekom ženina plodnog razdoblja (Gandhijeva djela, vol. IV, str. 45.-48.).

Sanger susreće Gandhija

Može biti da se nikad dvije svjetske ličnosti 20. stoljeća koje bi imale oprečnija stajališta nisu susrele da bi razgovarale o pitanju koje ima tako ključno i globalno značenje. Sanger je bila slobodoumna osoba čija religija je bio užitak. U pismu svojoj 16-godišnjoj unuci, savjetovala ju je: ˝Što se tiče spolnog čina, rekla bih da je triput na dan u redu.˝ Gandhi, poznat i kao Mahatma ili ˝Velika duša˝, bio je asket koji je svoj život u potpunosti posvetio istini i miru. Vodio je svoj indijski narod na putu prema neovisnosti, a njegov primjer, kao i njegova filozofija, nastavili su inspirirati one koji su se borili za iste ciljeve, uključujući vlč. Martina Luthera Kinga i njegovu borbu za građanska prava. Nije pretjerivanje ako ovaj susret između sladostrasnika i asketa usporedimo s onim između Sotone i Krista nakon što je potonji 40 dana postio u pustinji.

Margaret Sanger osnovala je Planned Parenthood 1939. i kasnije je postala počasna predsjednica International Planned Parenthooda. Izvlačeći novac iz bogatstva svog drugog supruga, ustanovila je Ured za istraživanje Margaret Sanger koji je financirao razvoj pilule. Gandhi, Božji čovjek, bio je potpuno skroman. Zagovarao je prirodno planiranje obitelji i poučavao da bi kreposna uzdržljivost trebala biti ukorijenjena u ljubavi. ˝Ako ljubav nije zakon našeg bića˝, izjavio je, ˝onda se cijelo tkanje mojih argumenata raspada na komadiće.˝

Živjeti pobožno (Titu 2, 12)

On je tu specifičnu vrstu uzdržljivost koju je prakticirao i propovijedao zvao brahmacharya, što je sanskrtska riječ za savršenu kontrolu nad nagonima i tjelesnim osjetilima. 1924. godine Gandhi je izjavio da, ako se u potpunosti i na pravilan način shvati, uzdržljivost ili brahmacharya ˝označava kontrolu nad svim osjetilima u svako doba i na svakom mjestu, u mislima, riječima i djelima˝. Ona uključuje, ali i nadilazi, seksualnu uzdržljivost. Ona isključuje nasilje, laž, mržnju i srdžbu. Stvara stanje uravnoteženosti koje omogućuje promjenu samoga sebe u Bogu.

Gandhi je u korištenju kontracepcije vidio potencijal za čovjekovo uništenje. Smatrao je da je krepost uzdržljivosti potrebna kako bi čovjek bio zaista svoj i kako bi dopustio Bogu da djeluje kroz njega. Zato kontracepcija, koja rastavlja seksualni čin od njegove prirodne posljedice, dijeli čovjeka, odvajajući ga od značenja njegovih vlastitih djela. Za Gandhija kontracepcija ˝jednostavno lišava muškarca muškosti˝: ˝Tvrdim da je odbijanje suočavanja s posljedicama vlastitih djela kukavičluk. Ljudi koji koriste kontracepciju nikad neće svladati krepost samokontrole. Neće je trebati. Samougađanje pomoću kontracepcije može spriječiti dolazak djece, ali ono će potkopati i mušku i žensku vitalnost, možda čak i više mušku nego žensku. Nije muževno odbiti borbu s vragom.˝

I Rim je progovorio

Humanae Vitae pape Pavla VI. iz 1968. ponavlja mnoge Gandhijeve misli izrečene o zlu kontracepcije. Gandhi je izjavio: ˝Muškarac je već dovoljno obezvrijedio ženu zbog svoje požude, a umjetne metode, bez obzira kako dobronamjerni bili njihovi zagovaratelji, još će je više obezvrijediti.˝ U Humanae Vitae Pavao VI. je napisao:

˝Postoji i opasnost da bi muškarac, navikavajući se na upotrebu sredstava koja sprječavaju začeće, mogao konačno izgubiti poštovanje prema ženi, ne mareći više za njezinu fizičku i psihološku uravnoteženost, mogao bi doći do točke kad je promatra kao puko sredstvo za sebični užitak i kad je više ne poštuje kao svoju voljenu suputnicu.˝ (br.17)

Gandhi je ljudima savjetovao da koriste baš taj dio uzdržljivosti nazvan˝samouzdržljivost˝ da bi postigli ˝transformaciju sebe˝. Papa Pavao VI. podcrtao je važnost ˝vladanja nad sobom˝ u stvarima seksualnosti. Obojica su govorila o važnosti edukacije i suradnje svih društvenih čimbenika. Nijedan se nije libio prepoznati korištenje kontracepcije kao zlo i poremećaj. Obojica su kontracepciju vidjeli kao neprijatelja braka.

Odvojeni putovi

Puno prije nego što je postao rimokatolik, istaknuti britanski novinar, Malcolm Muggeridge dao je pohvalan komentar Humanae Vitae koji bi se mogao uzeti kao prikladan komentar diskusije između Gandhija i Sanger 1936.: ˝Jedna od stvari zbog kojih se toliko divim Crkvi je Humanae Vitae. Mislim da je potpuno točno da kad društvo ne želi djecu, kad je spremno prihvatiti eroticizam u potpunosti odvojen od svoje svrhe, da se tada nalazi na nizbrdici.˝ Putevi uzdržljivosti ili brahmacharyje i eroticizma sasvim sigurno ne idu u istim smjerovima. Kao što suvremena povijest pokazuje, prvo vodi kulturi života, a drugo kulturi smrti.

Donald DeMarcowww.catholiceducation.org

Prijevod: L.Ć. | Bitno.net