U njoj će sudjelovati i 25 hrvatskih gradova i mjesta iz 10 (nad)biskupija: (Dubrovačka biskupija: Dubrovnik; Đakovačko-osječka nadbiskupija: Cerna, Donji Miholjac, Ivankovo, Mala Branjevina, Ovčara – Svetište Božjega milosrđa, Osijek, Retkovci, Rokovci – Andrijaševci, Stari Jankovci, Vinkovci; Gospićko-senjska biskupija: Ogulin; Porečka i Pulska biskupija: Pula; Požeška biskupija: Velimirovac – Našice III; Riječka nadbiskupija: Rijeka, Podhum; Sisačka biskupija: Kutina, Popovača, Sisak; Splitsko-makarska nadbiskupija: Makarska, Solin, Split; Zadarska nadbiskupija: Zadar; Zagrebačka nadbiskupija: Karlovac, Zagreb), 3 grada iz Bosne i Hercegovine (Banjolučka biskupija: Prijedor; Mostarsko-duvanjska biskupija: Čitluk – Međugorje; Vrhbosanska nadbiskupija: Novi Travnik) te Sutomore, gradić u sklopu Kotorske biskupije u Crnoj Gori.

Ovogodišnje molitvene nakane su: za Svetu Crkvu i Svetog Oca, za svećenstvo i nova zvanja, za obraćenje grješnika i za umiruće, za zaštitu od svih zala i nevolja, napose biča potresa i pošasti koronavirusa, za blagoslovljen 8. Nacionalni susret štovatelja Božjega milosrđa (16. listopada 2021., Marija Bistrica) po zagovoru svetaca Milosrđa sv. Faustine, sv. Ivana Pavla II., sv. Mihaela Sopoćka i bl. Alojzija Stepinca, za čiju se što skoriju kanonizaciju također moli.

Inicijativu Iskra Milosrđa pokrenuli su 2008. godine Isusovci u Poljskoj, u spomen na beatifikaciju o. Mihaela Sopoćka, duhovnika sv. Faustine Kowalske. Inicijativa uživa počasno pokroviteljstvo mons. Grzegorza Ryśa, metropolita Nadbiskupije Łódź. Nositelj organizacije Iskre Milosrđa za Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu te Crnu Goru je Koordinacija štovatelja Božjega milosrđa.