Iako jedenje međuobroka može biti veoma zdrav dio čovjekove prehrane, kada počnemo međuobroke i hranu koristiti kako bismo „zakopali” svoje emocije, to može postati problematičnim. Budući da je čovjek jedinstvo uma, tijela i duha, kako sveti Pavao potvrđuje u 1 Sol 5,23, prirodno je da kada osjećamo nešto na emocionalnoj razini to želimo upariti s nečime tjelesnim, kao što je jedenje.

Često uzimamo slatku ili masnu hranu kako bismo zadovoljili svoje žudnje onda kada smo pod stresom, ljutiti, tužni, usamljeni – ili kako kažu u priloženome videu, naprosto kada nam je dosadno – ali ti mali međuobroci mogu dovesti do debljanja, i mogu učiniti da se čovjek s vremenom osjeća gore. Kada u videu kažu: „Kad si čovjek i to znaš, vidjet će ti se na licu / Kad si čovjek, pojedi svoje osjećaje, pojedi međuobrok”, tako se ukazuje na uobičajenu stvarnost za mnoge ljude na svijetu.

Za ljude koji su pretili, pa čak i za one koji nisu, gubitak težine ima više veze sa svjesnošću o samima sebi i onome što proživljavamo, i s učenjem kako se sa svojim emocijama i osjećajima  nositi ispravno – izgrađujući dobre navike. Bilo da se radi o stresnome danu na poslu, o prekidu ljubavne veze, još jednome Valentinovu bez romantičnog izlaska, ako vas djeca izluđuju, imate testove ili ispite koje morate položiti, ili se suočavate s mnogo pritiska kako biste obavili posao u roku – uvijek postoje zdravi i nezdravi načini kako se s time nositi.

Četiri zdrava načina kako se nositi sa svojim emocijama

Onaj sladoled, torta, ili vrećica čipsa mogu biti veliko iskušenje u trenucima kada nas obuzimaju snažne emocije, ili kada se osjećamo loše, ali evo nekoliko drugih mogućnosti koje mogu pomoći spriječiti takvo jedenje i dovesti do boljih odluka:

Vježbanje: Čak i ako vježbate samo nekoliko minuta dnevno, vjerojatnost nakupljanja anksioznosti općenito će se smanjiti jer će tijelo biti opuštenije, i obično se tada sa svojim emocijama možemo suočiti jasnije i bolje. Aktivan stil života način je kojim možemo zdravije iskoristiti svoj nagon da emocije povezujemo s nečime tjelesnim. Čak i kratka šetnja na zraku može pomoći.

Dnevnik: Ovo je veoma praktičan način procesiranja svega što se dogodilo kroz dan. Zapisivanje vaših misli i osjećaja može vam pomoći odrediti što je što i otkloniti iskušenje da se okrenemo hrani, naročito u duljim razdobljima teškoća.

Razgovor: Ponekad je razgovor s dobrim prijateljem najbolji lijek za tugu, ili ako želimo podijeliti s nekim nešto dobro ili uzbudljivo što se dogodilo. Razgovor s prijateljima i druženje mogu biti dobra strategija da ne pribjegnemo jedenju.

Molitva: Budući da smo mi stvoreni na sliku Božju, mi smo i duhovna bića, a ne samo tjelesna i emocionalna. To znači da sve što radimo na bilo kojoj od tih razina utječe na ostale razine. Ako održavate dosljedan molitveni život, veći su izgledi da će i vaš emocionalni život postati stabilnijim, i da ćete u većoj mjeri moći ispravno urediti svoje emocije te da ćete donositi bolje odluke u tome kako se s njima nosite. Plakanje ili radovanje s Gospodinom u Presvetome Sakramentu, molitva krunice, sveta misa, ili kratka molitva – sve to može podići duh, čak i ako poteškoće ne nestane, a kada tako postupimo, imat ćemo zadovoljstvo da smo utjehu primili od svojega nebeskoga Oca, a ne iz onoga što jedemo.

Izvor: Catholic link | Prijevod: Ana Naletilić

Članak je preveden i objavljen uz dopuštenje nositelja prava. Sva prava pridržana.