Ekskluzivno samo na portalu Bitno.net donosimo izvatke iz bestselera “Izbaci to iz glave – Kako zaustaviti vrtlog toksičnih misli”, jedne od najčitanijih knjiga u Hrvatskoj. U ovoj svjetskoj uspješnici autorica Jennie Allen otkriva kako se osloboditi vrtloga toksičnih misli koje nam uzrokuju nesigurnost, ogorčenost i stres, kako preobraziti svoje emocije i preuzeti kontrolu nad svojim životom.

U ovom izvatku iz knjige “Izbaci to iz glave – Kako zaustaviti vrtlog toksičnih misli” saznajte kako se osloboditi negativnih misli koje nam uzrokuju zabrinutost.

U četvrtome poglavlju Poslanice Filipljanima sveti Pavao je napisao:

Ne budite zabrinuti ni za što, nego u svemu – molitvom i prošnjom, sa zahvaljivanjem – očitujte svoje molbe Bogu.

I mir Božji koji je iznad svakog razuma čuvat će srca vaša i vaše misli u Kristu Isusu.

Uostalom, braćo, što je god istinito, što god časno, što god pravedno, što god čisto, što god ljubazno, što god hvalevrijedno; je li što krepost, je li što pohvala – to nek vam je na srcu! (Fil 4,6-8)

Prvo želim da uočite na što nas Pavao poziva. To nije samo prijedlog, već jasno uputstvo: „Ne budite zabrinuti ni za što.”

Ni za što?

Ni za što.

Kako je Pavao to mogao reći? Traži li Bog zaista tako nešto od nas? Pavao je imao mnogo razloga za zabrinutost. Te je riječi napisao u zatvoru, osuđen na smrtnu kaznu. Pavao je stvarno mislio to što je napisao, i to iz jednoga jednostavnog razloga: zemlja nije naš dom. Nama je osiguran dom na nebu. Dakle, ako se ne trebamo bojati smrti, čega bismo se onda trebali bojati?

Božja obećanja daju nam krajnju nadu u baš svim okolnostima. On zadovoljava svaku potrebu. On će na kraju riješiti svaki problem s kojim se ovdje na zemlji suočimo. Pavao je sa sigurnošću napisao ove riječi, a zatim nam je dao i jasne upute kako da se riješimo zabrinutosti:

1. Odlučite biti zahvalni

2. Odlučite razmišljati o svemu što je istinito, časno, pravedno, čisto, ljubazno, kreposno i hvalevrijedno.

Usredotočimo se nakratko na jednu od ovih zamjenskih misli:

„Što god je istinito… to nek vam je na srcu.“

Ono što većini nas stvara probleme nisu čak ni realistični strahovi. Istraživanja pokazuju da je čak 97 % onoga što nas zabrinjava zapravo rezultat pretjerivanja i krivih predodžbi našega uma.1 

Istina je najmoćnije oružje protiv neprijatelja koji je lažac i otac laži. Dakle, protiv neprijatelja se borimo svime što je istinito – to znači, svime što je stvarno!

Uzmite jednu anksioznu misao koja vam se mota po glavi i zapišite je. Koja je to misao?

Napravimo sada dijagnozu. Je li misao istinita?

Što Bog kaže o toj misli?

Napravite korak dalje i razmislite: Što Bog kaže o toj misli? Kako biste odgovorili na ovo pitanje, posavjetujte se sa Svetim pismom i to učinite uz ljude iz vaše zajednice kojima vjerujete. Jednostavno recite: „Evo te misli, što Bog kaže o tome? Što je istina? “

Tada imate izbor: Hoću li vjerovati Bogu ili ću vjerovati u laž? Mislim da većina nas zna prepoznati misao, uvidjeti da je to laž, i čak zna što je istina. No podbacimo na posljednjemu koraku. Nastavimo vjerovati laži, djelovati u skladu s tim uvjerenjem i dopuštamo da nam „Što ako?“ stvara nered u glavi.

Izlazeći iz svoga vrtloga sumnje koji je trajao godinu i pol dana, shvatila sam da moram krenuti u rat. Morala sam čitati Božju riječ i u njoj pronaći sve dostupno oružje kako bih se uspješno borila.

Znate li da je Pavao ovo morao učiniti dok je bio u zatvoru? Morao se boriti za vjeru. „Ta meni je živjeti Krist, a umrijeti dobitak! A ako mi živjeti u tijelu omogućuje plodno djelovanje, što da odaberem? Ne znam!” (Fil 1,21-22)

Da, vjera je dar, ali ponekad je potrebno potruditi se za nj. Pavao je iskreno pisao o tome kako mu je Bog bio blizu u njegovim borbama: „A on mi reče: ‘Dosta ti je moja milost jer snaga se u slabosti usavršuje.’ Najradije ću se dakle još više hvaliti svojim slabostima da se nastani u meni snaga Kristova.” (2 Kor 12,8-9)

Ovo me je duboko utješilo. Dalo mi je sigurnost u činjenici da je moja vlastita borba za vjeru nešto na čemu još radim.

Mogu nastaviti podučavati u biblijskoj grupi, mogu nastaviti voditi IF i mogu nastaviti voditi djecu u crkvu jer je Bog stvaran. Moji osjećaji većinom nisu utemeljeni na nečemu stvarnome, već na izmišljenim scenarijima u mojoj glavi.

Što je stvarno?

Bog je stvaran. On nikamo neće otići, čak i kada moj um odluta na kojekakva mračna mjesta. Ne mogu se oslanjati na vlastite misli i osjećaje ako želim održati vjeru na životu. Bog drži moju vjeru na životu.

Gornji tekst je izvadak iz knjige “Izbaci to iz glave – Kako zaustaviti vrtlog toksičnih misli”. Dopuštenje izdavača za prenošenje teksta iz knjige je ekskluzivno i vrijedi isključivo za portal bitno.net. Više o knjizi možete saznati na linku ovdje.

Footnotes

  1. Goewey, Don, Joseph, 85 % of What We Worry About Never Happens 7. prosinca 2015., https://donjoseohgoewey.com/eighty-five-percent-of-worries-never-happen-2. Goewey je pritom citirao podatke koje je pronašao u: Leahy, Robert, L. The Worry Cure: Seven Steps to Stop Worry from Stopping You, Three Rivers, New York, 2005., str. 18-19.