U CRKVI SVETE MARIJE U KRAKOVU
FOTO Najveća gotička oltarna pala nakon šest godina ponovno dostupna javnosti
Oltarni reljef koji je izradio Stoss – u Poljskoj poznat kao Wit Stwosz – klasificiran je kao pentaptih. Sastoji se od pet dijelova: središnje ploče sa skulpturama, para unutarnjih krila koja se otvaraju i drugog para fiksnih vanjskih krila. Kad se potpuno otvori, visoka je više od 12 i široka više od 10 metara.
Foto: Francisco Anzola/Wikimedia (CC BY 3.0)
U katoličkoj bazilici u Poljskoj nalazi se najveća gotička oltarna pala koja je nakon šest godina restauracije ponovno dostupna javnosti, prenosi Nedjelja.ba. Oltarna pala je slika ili reljef koji se nalazi iznad oltarne menze.
Nakon što su konzervatori zaključili svoj posao na drvenom reljefu u bazilici Svete Marije u Krakovu, na kojem se nalazi više od 200 isklesanih figura, iznesene su skele iz svetišta te je reljef u svom obnovljenom sjaju ponovno dostupan očima javnosti
Reljef je između 1477. i 1489. napravio bavarski kipar Veit Stoss, prikazujući usnuće i uznesenje na nebo Blažene Djevice Marije.
Foto: Denis Lintner / Wikimedia (CC BY 3.0)
Bazilika je na svojoj web-stranici objavila završetak restauratorskih radova 1. veljače, a svečanost zahvalnosti za taj rad bit će upriličena 15. kolovoza na svetkovinu Velike Gospe.
Mons. Dariusz Raś, rektor bazilike Sv. Marije, rekao je: „Ovaj je oltar očito kulturno blago, no za nas je vjernike i ne samo to – s obzirom da prikazuje najljepše trenutke iz Marijina života, koje znamo iz Evanđelja.“
„Također je to veliko umjetničko djelo povezano s kasnom gotikom, gdje možete gotovo vidjeti elemente karakteristične za renesansu“, objavio je mons. Raś.
Oltarni reljef koji je izradio Stoss – u Poljskoj poznat kao Wit Stwosz – klasificiran je kao pentaptih. Sastoji se od pet dijelova: središnje ploče sa skulpturama, para unutarnjih krila koja se otvaraju i drugog para fiksnih vanjskih krila. Kad se potpuno otvori, visoka je više od 12 i široka više od 10 metara.
Foto: Falk2 / Wikimedia (CC BY-SA 4.0)
Središnja scena pokazuje Gospino usnuće i uzašašće na nebo u prisutnosti 12 apostola. Iznad središnjega panela, prikazano je Marijino krunjenje za kraljicu neba i zemlje, a pored nje su bočno sv. Stanislav i sv. Adalbert iz Praga.
Oltarni je reljef urađen od tri vrste drveta: hrastovina za glavnu strukturu, tisovina za pozadinu i lipa – svijetlo, meko drvo, za figure.
Kada je sklopljen, prikazuje scene iz života Isusa i Marije.
Raś je rekao kako je restauracija gotova nakon šest godina „brižnoga istraživanja i konzervatorskoga posla“.
Stručna procjena oltarnog reljefa urađena 2011. – 2012. zaključila je da je u stabilnom stanju, ali kako postoji rizik od oštećenja. Međuakademski institut za konzervaciju i restauraciju umjetničkih djela izvršio je detaljno 3D lasersko skeniranje 2013 godine.
Foto: Arhiva bazilike Svete Marije
Projekt delikatne obnove započeo je 2015. Tijekom radova, na glavnoj skupini likova otkriven je natpis koji dokazuje da je reljef urađen 1486., tri godine prije nego što se ranije mislilo.
Radnici su također pronašli natpis tesara koji je radio na oltaru 1957. tijekom prethodnog projekta obnove.
Oltarni je reljef tijekom više od 500 godina svog postojanja nekoliko puta obnovljen. Također je bio upleten i u burnu poljsku povijest.
Tijekom nacističke okupacije Krakova, bio je rastavljen i poslan u Njemačku. Otkriven je 1946. u podrumu dvorca Nürnberg te je vraćen u Poljsku i pažljivo sastavljen u bazilici nakon velikih radova na obnovi.
Inače, bazilika Svete Marije nalazi se na glavnom trgu u Krakovu i poznata je po svom svakodnevnom pozivu trube, koji se naglo prekida, u znak sjećanja na trubača koji je bio upucan u vrat dok je oglašavao uzbunu uoči napada na grad.
Foto: Denis Lintner / Wikimedia (CC BY 3.0)
U njoj je i sv. Ivan Pavao II. služio kao ispovjednik prije nego je imenovan pomoćnim biskupom Krakova.
„Još uvijek imamo ispovjedaonicu u kojoj je vlč. Karol Wojtyła ispovijedao“, napomenuo je mons. Raś te dodao: „Koristimo je za ispovijed samo blagdanima. Brižno je pazimo te smo ju i obilježili. Zovemo ju tihim svjedokom tolikih ispovijedi Ivana Pavla II. Pozivamo sve u crkvu svete Marije čim se završe neugodnosti uzrokovane pandemijom. Vrijedno je vidjeti ovaj jedinstveni spomenik u svijetu.“
