Na radost skeptika, uskrsnuće Isusovo, događaj koji potvrđuje Kristovu spasiteljsku žrtvu, nije imao očevidaca. Sveto pismo ne daje nikakav opis očevica. Umjetnici koji su htjeli prikazati Uskrsnuće moraju na njega referirati aluzijama, prikazujući tri Marije na grobu, ili susret Marije Magdalene s Isusom u vrtu, ili se poslužiti vlastitom maštom. Na Zapadu su se umjetnici koncentrirali na samu tjelesnost uskrsloga Krista, dajući mu dojmljivu tjelesnu prisutnost. Istočno je kršćanstvo, možda kao reakciju na teološka pitanja koja je teško riješiti argumentima, razvilo sliku koju vidimo ovdje.

Na Istoku su umjetnici Uskrsnuće prikazivali u okvirima njegovoga učinka – spasenja čovječanstva od grijeha, i otvaranje vrata Raja. Ova freska, kasni primjer (1315. – 1321.) slike, razvijana kroz stoljeća, pokazuje sve svoje mogućnosti. U središtu slike je sam Krist, okružen zvjezdanom mandorlom, blistav naspram tame iza sebe. Ta mandorla – oblik badema – također okružuje Krista na bizantinskim ikonama Preobraženja i Uzašašća, a predstavlja nestvoreno svjetlo božanskoga kako se probija u prirodni svijet.

Krist je istaknut kao Bog, ali pun je ljudske energije. Zauzima položaj slova „x”, raskoračen je, jednom nogom pritišće razbijena vrata pakla, čvrsto drži Adama i Evu za ruke, izvlačeći ih iz njihovih grobnica u jednom jedinom vještom i gipkom pokretu. U nekim inačicama Anastasisa razbijena vrata formiraju križ, simbol žrtve kojom su razbijena vrata pakla, ali ovdje se ona žestoko rastvaraju prema van, i s Adamovom i Evinom grobnicom čine „lepezu” eksplozivne energije uz rub polukupole.

No pored sve svoje fizičke energičnosti, slika ipak ima i nešto od hladne bizantinske apstrakcije, stila kojega se smatra prikladnim za prikazivanje duhovnoga svijeta. Krist lebdi u bezvremenskome prostoru, a ne u perspektivnoj konstrukciji temeljenoj na promatranju fizičkoga svijeta. Slično tome, volumen svih figura sugerira se zmijolikim linijama nabora tkanine i suptilnim nijansama boje. One su bestežinske, i nemaju sjena. Čak i nazubljene stijene u pozadini – besplodna pustinja – bestežinski se izdižu u kupoli.

Prikazani likovi

Kako je motiv Anastasisa evoluirao, pojavila se i sve veća skupina likova. Adam i Eva uvijek su bili u središtu: prve stvorene ljude novi je Adam i prve uskrsnuo. Već je u četvrtome stoljeću anonimni propovjednik ovako zamislio susret:

„On ga je uzeo za ruku i podignuo ga, govoreći: ‘Probudi se, ti koji spavaš, i ustani iz mrtvih, i Krist će ti dati svjetlost. […] Radi tebe sam ja, tvoj Bog, postao tvojim sinom, ja, Gospodin, uzeo sam lik roba; ja, čiji je dom iznad nebesa, sišao sam na zemlju i ispod zemlje. Radi tebe, radi čovjeka, ja sam postao poput čovjeka bez pomoći, slobodan među mrtvima. Radi tebe, koji si ostavio vrt, mene su izdali Židovima u vrtu, i u vrtu sam bio razapet. […] Ustani, hajdemo otići odavde.”

Uključena je i Eva: „Pogledaj moje ruke, čvrsto pribijene na drvo, radi tebe koji si nekada pakosno pružio svoju ruku prema jednom drvetu. Spavao sam na križu, i mač je probo moj bok radi tebe, koji si spavao u Raju, i iz čijega je boka izašla Eva.” Iz Evine grobnice također izlazi, sa svojim pastirskim štapom, i njezin sin Abel, prvi čovjek koji je ubijen rukom nepravednoga, i prvi prototip Krista.

Iza Abela stoji mnoštvo svjedoka, koje nije baš lako identificirati prema njihovim zadanim atributima. Unutar konvencija ikona postojala je određena sloboda, i umjetnik ili naručitelj mogli su uključite svece ili patrijarhe koji su imali neko osobno značenje. Obično se na desnoj strani slike nalaze Mojsije i Ilija, koji simboliziraju ispunjenje Zakona i Proroka u Kristu. Drugi mogu uključivati Elizeja, koji nosi proročki plašt što mu je dao Ilija, mladoga Judu Makabeja, posljednjega mučenika Staroga zavjeta, a ponekad i svece, Evanđeliste, i mučenike kasnijih razdoblja, čime se označava postojanje otkupiteljske žrtve izvan vremena i prostora.

Likove na lijevoj strani obično je lakše identificirati. Ivan Krstitelj, preteča Kristov, stoji najbliže Kristu, i pokraj njega pokazuje put. Pored njega David i Salomon, pravedni kraljevi prefiguriraju veličanstvo Kristovo, i podsjećaju nas na njegovo kraljevsko podrijetlo. Ta su trojica uvijek uključena, a iza njih mogu biti uključeni neki likovi koji nisu jasno identificirani (koliko ja znam), poput Melkisedeka, kralja i svećenika, te razni apostoli i mučenici koje je poželio naručitelj.

A na kraju – tamnu figuru vezanu u lance između razbijenih vrata obično se identificira kao đavla, ili kao personifikaciju Hada. No mnogo je vjerojatnije da se radi o samoj smrti, jer „kao posljednji neprijatelj bit će obeskrijepljena Smrt” (1 Kor 15,26). Oko njega leže fragmenti golemoga mnoštva srednjovjekovnih brava i ključeva, svi razbijeni u sitne komadiće: nikakvi okovi, čak ni okovi smrti, ne mogu spriječiti uskrsloga Gospodina.

Polja živih

Ova je freska smještena u crkvi Presvetoga Otkupitelja u poljima, izvorno sagrađene u petome stoljeću, na području koje je tada bilo predgrađe Konstantinopola. Oko njega se proširio grad, koji je s vremenom bio uklopljen unutar carevih novih zidina, ali je zadržao svoje ime Hora (Chora), „u poljima”. Stručnjaci daju naslutiti da je ime možda imalo posebno značenje, da nije toliko značilo seoski kraj, nego „polja ili zemlju živih”. Čini se da se to značenje zadržalo i u četrnaestome stoljeću, kada je crkvu u velikoj mjeri obnovio i ukrasio bizantinski državnik Teodor Metohit. Crkva je i danas onakva kakva je bila tada. Jedno je vrijeme bila džamija, ali sada je muzej (od 2020. ponovno je prenamijenjena u džamiju, op. Bitno.net)

Anastasis se nalazi u grobnoj kapelici, gdje se Parekklesion otvara prema glavnome dijelu crkve, i koja je bila namijenjena za pogrebne liturgije, pokope i spomendane Teodorove obitelji. Sveci i mučenici koje danas ne možemo jasno identificirati možda su bili posebni sveci imenjaci, ili zaštitnici obitelji, a tema – uskrsnuće duša mrtvih – sigurno je bila utjeha ožalošćenima, i podsjetnik na središnju kršćansku poruku nade i vječnoga života.

Izvor: Touchstone Magazine | Prijevod: Ana Naletilić

Članak je preveden i objavljen uz dopuštenje nositelja prava. Sva prava pridržana.