PRIGODNA AKCIJA
Kršćanski klasici na velikom popustu u Kršćanskoj sadašnjosti
Uz nadolazeći spomendan sv. Augustina (28. kolovoza, ove godine se ispušta jer pada u nedjelju), jednog od možda i najznačajnijih i najutjecajnijih teologa Crkve uopće, predlažemo za čitanje niz izdanja iz KS-ove biblioteke Kršćanski klasici.
Aurelije Augustin, Ispovijesti
Aurelije Augustin jedan je od najvećih svetaca i crkvenih naučitelja u povijesti Katoličke Crkve, a njegove Ispovijesti su remek-djelo i jedan od najpoznatijih klasika duhovne literature uopće. Augustinova poznata rečenica: »Nemirno je srce naše dok se ne smiri u tebi, Gospodine«, nezaobilazni je dio našega kulturnog naslijeđa.
Aurelije Augustin, O državi Božjoj – De civitate Dei (KOMPLET)
Tri sveska temeljnog djela sv. Augustina O državi Božjoj predstavljaju jedinstveni pothvat za hrvatsku vjeru i kulturu budući da se radi o prvome prijevodu toga kapitalnog djela na hrvatski jezik. Ovo epohalno apologetsko i dogmatsko djelo bavi se trima temeljnim pitanjima: teologijom, filozofijom i politikom.
Sveti Ljudevit Marija Grignion Montfortski, Duhovni spisi
Duhovnost sv. Ljudevita Grigniona Montfortskog dugo je prisutna u našoj Crkvi, a veže se uz prvi prijevod Rasprave o pravoj pobožnosti prema Presvetoj Djevici nadbiskupa Josipa Stadlera još 1894. godine. Od tada se ponavljaju različiti prijevodi te knjige, no prevedeni su i drugi spisi sv. Ljudevita na kojima su se, među ostalima, nadahnjivali o. Ante Antić, ali i blagopokojni papa Ivan Pavao II. koji je od toga sveca preuzeo i svoje papinsko geslo “Totus tuus” – “Sav tvoj”.
Svakidašnje meditacije iz spisa sv. Lovre Brindiškoga (prir. Lorenzo da Fara, Remigio Battel)
Ova knjiga misli i svakidašnjih meditacija sv. Lovre nahranit će dušu i omogućiti nam da ‘opipamo bilo’ jednoga od velikih crkvenih naučitelja.
Papa Grgur Veliki, Homilije o proroku Ezekielu
Ova knjiga veliko je djelo pape Grgura Velikoga – njegove homilije zasnovane na proroštvu proroka Ezekiela, i kako prevoditelj kaže u uvodu, „dostojno čovjeka koga je nepodmitljiva povijest sigurnim sudom proglasila Velikim“.
Jeronimove hagiografije (prir. Vinko Grubišić, Vesna Badurina Stipčević)
Sveti Jeronim napisao je, među ostalim, i tri hagiografije: životopis sv. Pavla pustinjaka, sv. Hilarija opata i monaha Malka. Te su kratke hagiografije pisane s mnogo književnog nadahnuća, jezične svježine i stilske vještine tako da će oduševiti i suvremenog čitatelja.
Teodor Mopsuestijski, Katehetske homilije
Knjiga donosi šesnaest krsnih kateheza u kojima se tumači simbol vjere i razlažu otajstva svete Crkve, a autor Teodor Mopsuestijski drevni je sirijski teolog i kristolog.
Ovaj izbor iz otačkih spisa, unatoč tome što predstavlja tek neznatni dio bogatstva otaca, svojevrstan je priručnik duhovnog bogatstva, tim vredniji jer je dostupan svima onima koji u molitvi časoslova imaju prigodu i želie izgrađivati svoj osobni i komunitarni duhovni lik.
Ivan Damaščanski, Svečani govori o Djevici Mariji
Ivan Damaščanski je svojim propovijedima o Djevici Mariji, posebice onima o Marijinu uznesenju, kao malo tko u ranome kršćanstvu razgovjetno izrazio vjeru svoga vremena u Marijino uznesenje te je uvelike utjecao na teologe koji su poslije njega razmišljali o toj tajni Djevičina života.
Sv. Bonaventura, Tria opuscula
Tri najpoznatija spisa sv. Bonaventure, poznata pod zajedničkim latinskim nazivom Tria opuscula (Tri djelca), objavljena su u prigodi 800. obljetnice franjevačkoga reda i obuhvaćaju malu teološku sumu toga značajnog srednjovjekovnog teologa i filozofa, a ovim izdanjem u nas se po prvi put pojavljuju u dvojezičnoj verziji.
Sveti Hilarije, Tumačenje Evanđelja po Mateju
Sv. Hilarije bez sumnje pripada velikim ličnostima svekolike crkvene povijesti, posebice burnome razdoblju arijanske i protuarijanske hereze. U ovoj knjizi je u prvome dijelu donesen tijek Hilarijeva života, u drugome poglavlju donesen je pregled Hilarijevih spisa, a u trećem tumačenja Hilarijevih izreka.
Anzelmo Canterburyjski, Zašto je Bog postao čovjekom – Cur Deus homo
Riječ je o jednom od najznačajnijih teološko-filozofskih spisa srednjega vijeka koje je obilježilo čitavu zapadnu misao.
Edith Stein, Znanost križa. Studija o Ivanu od Križa
Ovo je najizvorniji duhovni spis Edith Stein. Autorica ga je sastavila u povodu 400. obljetnice rođenja sv. Ivana od Križa, no zbog uhićenja (1942.) i brze smrti u jednom od koncentracijskih logora Hitlerova nacionalsocijalizma, vjerojatno u Auschwitzu, nije ga uspjela dovršiti.
* Sponzorirani članak