Istraživanje koje je nedavno objavila Škola javnog zdravstva Sveučilišta Harvard, pokazalo je kako vjerski odgoj može znatno pomoći adolescentima da prebrode izazove svojih godina. Rezultati ukazuju i na to da vjerski odnos doprinosi širokom rasponu pozitivnih zdravstvenih ishoda i dobrobiti u kasnijem životu.

Istraživanje koje potpisuju profesori Ying Chen i Tyler J. VanderWeele provedeno je nad skupinom od 5000 adolescenata, koji su bili praćeni tijekom više od osam godina i kontrolirani na brojne druge varijable kako bi se izolirao učinak vjerskog odgoja.

Prema navedenoj studiji:

– oni adolescenti koji su redovito prisustvovali vjerskim službama imali su:

12% manje izgleda da će imati snažno izražene sindrome depresije

33% manje izgleda da će koristiti zakonom zabranjene droge

18% više izgleda da će izjaviti kako imaju visoku razinu sreće

87% više izgleda da će imati visoku razinu praštanja

– oni adolescenti koji su se često molili ili meditirali imali su:

30% manje izgleda da će početi sa spolnim odnosima u ranoj dobi

40% manje izgleda da će imati spolno prenosivu bolest

37% više izgleda da će volontirati u svojoj zajednici

47% više izgleda da će imati visoki osjećaj poslanja i svrhe

Kao i obično kod sličnih ispitivanja, postavlja se pitanje uzroka i posljedice. Konkretno je li riječ o tome da je pobožnost utjecala na bolje rezultate, ili je jednostavno riječ o tome da su oni adolescenti koji su boljeg zdravlja i većeg osjećaja sreće skloniji biti pobožni.

Istraživači navode kako su ovom problemu pokušali doskočiti, između ostaloga, tako što su varijable vjerskog odgoja mjerene 8-14 godina prije nego što su evaluirani ishod zdravlja i psihološke dobrobiti, te tako što su nastojali kontrolirati brojne druge sociološke, demografske i zdravstvene karakteristike u vrijeme adolescencije kako se ne bi dogodilo da one utječu na rezultat.

U istraživanju je navedeno: “Iako je teško dokazati ‘uzročnost’ s vrstom promatranih podataka koje smo koristili, dokazi o učincima vjerskog odgoja na neke ishode zdravlja i dobrobiti su, zapravo, prilično čvrsti u našoj studiji.”

Jedan od provoditelja istraživanja, profesor Tyler J. VanderWeele, osvrnuo se i na riječi jednog od najpoznatijih novih ateista Richarda Dawkinsa koji je ustvrdio kako je šteta koja je nanesena onoj djeci koja su seksualno zlostavljana “manja od dugoročne psihološke štete nanesene odgajanjem djece kao katolika”.

“Naše istraživanje pokazuje da po pitanju brojnih važnih ishoda po zdravlje i dobrobit Dawkinsove tvrdnje jednostavno nisu točne”, napisao je VanderWeele.

“One pokazuju nepoštivanje prema onima koji su iskusili seksualno zlostavljanje, i jednostavno su pogrešne s obzirom na prosječne učinke koje vjerska praksa donosi. Vjerski odgoj ima pozitivan učinak na mnoge zdravstvene pokazatelje i ishod psihološke dobrobiti. Prije nego što iznese svoje tvrdnje, bilo bi dobro kada bi Dawkins, znanstvenik, zapravo pogledao što znanost kaže”, ustvrdio je profesor s Harvarda.

U pokušaju da objasni pozitivne učinke vjerskih praksi za zdravlje i dobrobit adolescenata, VanderWeele je istaknuo kako, što se tiče sudjelovanja na vjerskim obredima, smatra da dijeljenje vrijednosti, uvjerenja i praksi pomaže adolescentima baš kao i imanje drugih mentora i uzora osim roditelja.

Po pitanju pozitivnih učinaka molitve i meditacije, naglasio je kako drži da iskustvo Boga ili transcendentnoga čini da se mladi ne trebaju izlagati riskantnim ponašanjima, te kako to iskustvo pomaže mladima da budu više orijentirani prema drugima, spremniji volontirati, pomagati, te imati izraženiji osjećaj poslanja, što vodi do sretnijeg života.

Ivo Džeba | Bitno.net