Postojanje anđela – vjerska istina

328 Postojanje duhovnih, netjelesnih bića koje Sveto pismo obično naziva anđelima, vjerska je istina. Svjedočanstvo Pisma o tome je jasno kao što je i Predaja jednodušna.

Tko su anđeli?

329 Sveti Augustin u vezi s njima kaže: “Riječ anđeo označuje službu a ne narav. Pitaš kako se zove ta narav? – Duh. Pitaš za službu? – Anđeo. Duh je po onome što jest, anđeo po onome što čini. U cijelom svome biću anđeli su sluge i vjesnici Božji. Budući da “neprestano gledaju lice Oca mojega koji je na nebesima” (Mt 18,10), oni su moćni “izvršitelji njegovih naredaba, poslušni riječi njegovoj” (Ps 103,20).

330 Kao čisto duhovni stvorovi anđeli imaju razum i volju: oni su osobna i besmrtna stvorenja. Po savršenstvu nadilaze sva vidljiva stvorenja. O tome svjedoči sjaj njihove slave.

Krist “sa svima svojim anđelima”

331 Krist je središte anđeoskog svijeta. Anđeli su njegovi: “Kad Sin Čovječji dođe u slavi, i svi anđeli njegovi s njime” (Mt 25,31). Njegovi su jer su stvoreni po njemu i za njega: “U njemu je sve stvoreno na nebesima i na zemlji, vidljivo i nevidljivo, bilo Prijestolja, bilo Gospodstva, bilo Vrhovništva, bilo Vlasti – sve je po njemu i za njega stvoreno” (Kol 1,16). Još su više njegovi jer ih on čini glasnicima svoga spasenjskog nauma: “Svi ti, nisu li služnički duhovi, što se šalju služiti za one koji imaju baštiniti spasenje?” (Heb 1,14).

332 Sve tamo od stvaranja svijeta i tijekom cijele povijesti spasenja, anđeli najavljuju izdaleka ili izbliza spasenje i služe ostvarenju božanskog nauma: oni zatvaraju raj zemaljski, zaštićuju Lota, spašavaju Hagaru i njeno dijete, zaustavljaju Abrahamovu ruku; zakon se saopćuje “preko anđela” (Dj 7,53), oni vode Božji narod, najavljuju rođenja i pozive, oni su uz proroke; ovo su samo neki primjeri. Konačno anđeo Gabriel navješćuje rođenje Preteče i samoga Isusa.

333 Od Utjelovljenja do Uzašašća život utjelovljenje Riječi okružen je anđeoskim klanjanjem i službom. Kad Bog “uvodi Prvorođenca u svijet, govori: Nek pred njim nice padnu svi anđeli Božji” (Heb 1,6). Njihov hvalospjev kod Kristova rođenja nije prestao odzvanjati u crkvenoj pohvali: “Slava Bogu na visini” (Lk 2,14). Oni zaštićuju Isusovo djetinjstvo, služe mu u pustinji, krijepe ga u smrtnoj borbi, kad bi ga bili mogli spasiti iz neprijateljske ruke kao negda Izraela. Anđeli su i blagovjesnici (Lk 2,10): navješćuju radosnu vijest o Utjelovljenju i o Uskrsnuću Kristovu. Oni će na Kristovu povratku, koji navješćuju, biti prisutni u službi njegova suda.

Anđeli u životu Crkve

334 Isto tako cio crkveni život uživa tajnovitu i moćnu anđeosku pomoć.

335 U liturgiji Crkva se sjedinjuje s anđelima da se klanja triput svetom Bogu. Ona zaziva njihovu pomoć, kao u molitvi “Smjerno te molimo – Supplices te rogamus” u Rimskom kanonu, ili u pjesmi “U raj poveli te anđeli – In Paradisum deducant te angeli” u Redu sprovoda, ili još u “Kerubinskom himnu” bizantske liturgije, a posebno se slavi spomen nekih anđela (Mihaela, Gabriela, Rafaela i anđela čuvara).

336 Od djetinjstva do smrti ljudski je život okružen njihovom zaštitom i zagovorom. “Svaki vjernik ima uza se anđela kao čuvara i pastira da ga vodi u život.” Već na zemlji kršćanski život po vjeri sudjeluje u blaženom društvu s anđelima i ljudima koji su sjedinjeni u Bogu.

Pad anđela

391 Iza neposlušnog izbora naših praroditelja nalazi se zavodnički glas koji se protivi Bogu, a koji ih iz zavisti strovaljuje u smrt. Pismo i crkvena Predaja vide u tom biću palog anđela, zvanog Sotona ili đavao. Crkva uči da je on bio najprije dobar anđeo, stvoren od Boga. “Đavao i ostali demoni stvoreni su od Boga po naravi dobri, ali su od sebe postali zli.”

392 Pismo govori o grijehu tih anđela. Taj se “pad” sastoji u slobodnom izboru tih stvorenih duhova koji su iz dna bića i neopozivo  otklonili  Boga  i njegovo kraljevstvo. Odraz te pobune nalazimo u zavodnikovim riječima praroditeljima: “Bit ćete kao Bog” (Post 3,5). Đavao “griješi od početka” (1 Iv 3,8), on je “otac laži” (Iv 8,44).

393 Ono što čini da grijeh anđela ne može biti oprošten jest neopoziv značaj anđeoskog izbora, a ne manjak beskonačnoga Božjeg milosrđa. “Nema kajanja za njih nakon pada kao što nema kajanja za ljude nakon smrti.”

Katekizam Katoličke Crkve