Greene

Graham Greene bio je jedan od najpoznatijih britanskih pisaca sredine 20. stoljeća. Napisao je više od 60 knjiga, a književnu kvalitetu svojih djela uspješno je spajao sa širokom popularnošću. Činjenica da se 1926. obratio na katoličanstvo (njegov prvi roman izašao je 1929.) nemalo je utjecala na njegovo stvaranje tako da su ga znali nazivati i čisto katoličkim piscem.

No, ono što se uz njegovo ime uvijek navodi kao kuriozitet jest da je ovaj engleski pisac skoro dvadeset godina bio najizgledniji kandidat, ali nikad dobitnik Nobelove nagrade za književnost. S odmakom od pedeset godina konačno je skinuta oznaka tajne s protokola Švedske akademije i razaznaje se da je veliki engleski pisac 1961. godine bio vrlo blizu dobivanja Nobelove nagrade za književnost, koju je te godine na opće iznenađenje dobio Ivo Andrić, objavio je portal La Bussola Quotidiana.

Isključenje Greenea, koji je bio u užem krugu kandidata za dobivanje Nobelove nagrade za književnost od 1948. godine, obrazložio je tada ondašnji stalni tajnik  Švedske akademije Anders Österling rekavši da „njegova najznačajnija književna djela pripadaju prevladanom razdoblju“.

Nakon mnogo godina današnji je stalni tajnik Akademije Lars Gyllensten rekao da se na osnovu unutrašnjeg kriterija Akademije nisu htjeli nagraditi poznati i zaslužni pisci kao Graham Greene i Karen Blixen, koji su te godine zauzeli drugo i treće mjesto, jer su po akademicima već puno zaradili autorskim pravima na njihova djela kao i na kinematografskim pravima, dajući prednost „siromašnom“ autoru kao što je bio Ivo Andrić.

Međutim, krugovi bliski Akademiji dugo su insinuirali da se željelo kazniti Grahama zbog njegovih dviju izjava:“ Nobelova nagrada je protukršćanska“ i „Mogu i bez Nobelove nagrade jer mi nije potrebna“, pobuđujući osjetljivost akademika.

Marijo Udina | Bitno.net