Ekskluzivno samo na portalu Bitno.net donosimo izvatke iz knjige “Hygge na kršćanski način” autorice Jamie Erickson koja pruža inspirativni vodič kako otkriti blagodati jednostavnosti i topline vlastitoga doma na kršćanski način. U ovom članku autorica naglašava važnost zajedništva i gostoljubivosti kroz dijeljenje obroka, ističući kako zajednički stol stvara jednakost i pruža priliku za duhovnu povezanost, pri čemu poziva sve da otvore svoja vrata strancima, slijedeći Isusov primjer.

Isus je često koristio stol kako bi nam pokazao put k zajedništvu jer nas jelo na prirodan način čini jednakima. Svi moraju jesti. Glad nije pristrana. Ona dolazi k bogatima i siromašnima, slavnima i neslavnima. Stol je mjesto za sve. Jelo koje se dijeli ne samo da ublažava bol udovice i siročeta, već im daje i mjesto gdje će biti prihvaćeni.

Naši stolovi čuvaju dragocjenu tajnu i svijet žudi da je otkrije. Kruh i vino bili su Božji plan kako će podsjetiti stranca da je On dobar, pun ljubavi i vjeran. Svaki put kad nekoga primimo za stol i iskažemo mu gostoljubivost koju nam je Bog povjerio, imamo priliku zadovoljiti njegovu tjelesnu potrebu, ali i da se dotaknemo duboke duhovne gladi koju jedino Kruh života može utažiti. Engleska riječ za gostoljubivost, hospitality, ima isti latinski korijen kao i riječ hospital (bolnica). U tom smislu sam čin otvaranja svojih vrata i pozivanja drugih za stol može biti preventivna i intenzivna njega za ljude. On daje vrijeme i mjesto kako bismo im mogli ponuditi lijek za bolest grijeha – Isusa – a kao prirodna nuspojava može se javiti izgradnja trajnoga odnosa koji će živjeti svu vječnost.

Često želimo postaviti tanjure za one koji su nam poznati: obitelj, prijatelje, druge članove crkvene zajednice. No iako je stol izvrsno mjesto za njegovanje bliske kršćanske zajednice, Bog nas je pozvao da primamo strance. U našem „ovo mjesto je zauzeto“ društvu nemojmo zaboraviti ostaviti pokoje slobodno mjesto za one koji naiđu. Isusovim riječima: „Ne treba zdravima liječnika, nego bolesnima! Ne dođoh zvati pravednike, nego grešnike“ (Mk 2,17). Isus je jeo sa strancima. Jeo je s grešnicima. Štoviše, jeo je s neprijateljima. Za svoj posljednji obrok pozvao je čovjeka za kojega je znao da će ga izdati. Ipak je poslao pozivnicu. Jesti zajedno znak je revolucije. Tu se ujedinjuju ljudi različita porijekla, različitih nacionalnosti i pripadnosti te se svijetu šalje poruka kako je došlo do pomirenja i oformljena je obitelj.

Hranjenje ljudi u poslušnosti prema Božjoj uputi i po Kristovu primjeru duhovni je čin štovanja. Ono znači vjerovati Bogu i njegovim načinima. Njime ostavljamo svoju ugodu i sve velike planove koje smo skovali kako bismo popravili slomljeni svijet. Ono znači da uviđamo da je razlika između kršćanske gostoljubivosti i socijalnoga evanđelja Krist. Kad pogledamo način na koji je On najčešće mijenjao živote, vidimo da se ponavlja jednostavan obrazac. Isus je prvo zadovoljio neposredne potrebe osobe, a zatim potrebe u njezinu srcu. Prvo je učinio da hromi prohoda, a zatim ga pozvao da zakorači u pravednost.

Spasio je fizički život žene uhvaćene u preljubu, a zatim joj pokazao kako da živi život koji nije obilježen grijehom. Napunio je ribarima mreže prije nego što ih je pozvao da budu ribarima ljudi. Krist je znao da bi poruku „Idi i ne griješi više“ nadglasalo kruljenje prazna želuca. Stoga je umnožio ribu i kruh. Prvo je zadovoljavao fizičke potrebe, a zatim one duhovne te su, u konačnici, prve gotovo uvijek krčile put prema drugima.

Možda tebi gostoljubivost dolazi prirodno. Čini ti se kao prirodan izraz tvoje osobnosti i prirodan ti je način pokazivanja ljubavi. No možda i nije tako. Možda si poput jedne od onih žena koje su odgovorile na moje neslužbeno istraživanje, a koje osjećaju kako im je gostoljubivost nedostižna. Sigurna si kako ćeš biti gostoljubiva kad se preseliš u drugu kuću ili uđeš u drugo životno razdoblje. Molim te, nemoj čekati na idealne uvjete ili savršenstvo o kojem sanjaš. Rijetko se nađe pravo vrijeme za primanje ljudi za svoj stol. Imaš li tu mogućnost, gotovo uvijek ćeš naći neki izgovor da to ne učiniš i nastaviti s odgađanjem do kraja života. Umjesto toga, potičem te da pronađeš načine da si olakšaš prakticiranje gostoljubivosti u svom domu i u ovom razdoblju svoga života. Donosim nekoliko praktičnih prijedloga u hygge stilu o kojima možeš razmisliti.

Promišljanje gostoljubivosti

1. Jesi li se ikad osjećala kao da se netko brine o tebi zajedničkim jelom?
2. Što je kod toga iskustva bilo najbolje? Kako je domaćin ili onaj koji je ponudio jelo učinio da se osjećaš da te se vidi, poznaje i voli?
3. Je li ti primanje gostiju bilo teško ili si ga doživjela kao upad i zašto?
4. Koje bi praktične promjene mogla napraviti kako bi ti primanje gostiju bilo lakše i ugodnije?
5. Tko je u tvom životu stranac kojem je potrebna Božja ljubav?
6. Kakav bi oblik gostoljubivosti toj osobi mogla pružiti u ovom razdoblju života?
7. Tko su najvažniji igrači u tvom životu? Koje su im najdraže poslastice?

Kušaj i vidi

• Heb 13,2
• 1 Pt 4,9
• Rim 12,13
• Lk 14,12–14

Molitva za gostoljubivost

Gospodine, pozvao si me da ugostim stranca i pokažem mu tvoju ljubav. Otvori mi oči da vidim tko u mom životu treba Kristovo prijateljstvo. Pokaži mi praktične načine da učinim da se osjeća da ga vidim, poznajem i volim. Ne dopusti da me moja nesigurnost ili usmjerenost na sebe sprečavaju u tome da ga pozovem za svoj stol. Daj da moj dom bude mjesto gdje će drugi biti ne samo nahranjeni jelom, već i biti okrijepljeni Kruhom života. Amen.

Gornji tekst je izvadak iz knjige Jamie Erickson “Hygge na kršćanski način”. Dopuštenje izdavača za prenošenje teksta iz knjige je ekskluzivno i vrijedi isključivo za portal bitno.net. Više o knjizi možete saznati na poveznici ovdje.