Ako proljeće potiče misli o ljubavi (ili tako barem kažu pjesnici), onda ljeto kod ljubitelja knjiga može potaknuti misli o čitanju. Koje ćemo knjige čitati dok sjedimo u vrtu s osvježavajućim pićem ili dok se izležavamo kraj bazena, ili koje ćemo spakirati u kovčeg za godišnji odmor? Možda će upravo ovo ljeto biti trenutak kada napokon pročitamo onu knjigu koju već godinama planiramo. Nažalost, želje i planovi često ne prežive susret sa stvarnošću, pa ljeto prečesto završi a da nismo pročitali knjige koje smo namjeravali i kojima smo se nadali – ili možda ne pročitavši nijednu knjigu. Je li to znak da odustanemo, prihvatimo poraz i prepustimo se beskonačnom skrolanju po mobitelu? Ne, dragi čitatelju, nije – uvjeravam te. Postoji bolji način. Možemo čitati više – i bit će nam drago što jesmo.

Za početak, korisno je razmisliti zašto nam je često teško zadržati naviku čitanja.

Jedan od ključnih razloga za mnoge od nas je to što nas mobiteli i društvene mreže navikavaju na kratki raspon pažnje i prekomjernu stimulaciju. Kad većinu onoga što čitamo čine kratke poruke – SMS, objava na društvenim mrežama, naslov vijesti – nesvjesno počnemo očekivati da će sve što čitamo biti kratko, pa nam duži tekstovi brzo dosade i preskačemo ih. Još podmuklije, algoritmi društvenih mreža podešeni su da nas što dulje zadrže angažiranima, a kompanije su shvatile da je negativna angažiranost čak i zaraznija od pozitivne. Mnoge društvene mreže temelje se na pretpostavci da će nas osjećaji poput ljutnje, zavisti ili ogorčenosti natjerati da i dalje skrolamo, klikamo i kupujemo stvari koje nam zapravo ne trebaju niti ih želimo.

Štoviše, kako je pronicljivo primijetio Neil Postman u svojoj knjizi Amusing Ourselves to Death (Zabavljajući se do smrti), televizija (a danas još i više društvene mreže) nas uče da očekujemo niz nepovezanih sadržaja u našem toku zabave; sljedeća emisija, vijest ili objava u našem feedu nema nikakve stvarne veze s onim što joj je prethodilo ili što slijedi nakon nje. Vijesti o katastrofi slijedi video slatke životinje; kulinarska emisija dolazi odmah nakon kriminalističke serije. Kad bi to bio razgovor, bili bismo zbunjeni tolikim naglim promjenama teme i tona, ali kad skrolamo, tu nasumičnost prihvaćamo bez razmišljanja. Takvo medijsko okruženje nas uvjetuje da postanemo nestrpljivi i rastreseni kad pokušamo usmjeriti pažnju na nešto što zahtijeva kontinuiranu koncentraciju.

Dobra vijest je da nismo pasivne mase – osim ako to sami izaberemo biti. Možemo odlučiti izgraditi bolje, zdravije i na kraju daleko zadovoljnije navike. Ne sugeriram da se radi o pristupu „sve ili ništa“. Društvene mreže mogu imati pozitivnu vrijednost kada ih koristimo pametno – primjerice za održavanje kontakta s prijateljima, sudjelovanje u grupama vezanim uz hobije, zajednicu ili vjeru, ili za organizaciju događanja. Samo trebamo paziti da ne preuzmu kontrolu nad našim životima i pažnjom, poput korova koji zaraste vrt.

Čitanje svakako zahtijeva više truda, ali zato i pruža daleko veće nagrade od pasivnog konzumiranja sadržaja. Prije svega, čitanje nam vraća kontrolu nad vlastitim umom. Zašto bismo dopustili da algoritmi, osmišljeni da služe interesima mega-korporacija, odlučuju o tome što ćemo čitati i o čemu ćemo razmišljati?

Važno je shvatiti da ne možemo promijeniti svoje navike preko noći. Trebamo postupno izgrađivati „mišiće pažnje“. Taj postupan pristup pomaže izbjeći frustraciju i omogućuje nam da više uživamo u onome što čitamo.

Evo pet konkretnih prijedloga kako se možete izvući iz kolotečine rastresenosti i početi čitati više – i s više užitka:

1. Počnite s nečim laganim

Kao što ne biste očekivali da ćete odmah sutradan nakon odluke o boljoj kondiciji moći istrčati maraton, nemojte očekivati da ćete odložiti mobitel i odmah se udubiti u roman od 800 stranica. Naravno, ovisno o knjizi i vašem karakteru, to možda i uspije – i ako uspije, odlično! Ali metoda „zaroniti odmah u duboko“ često dovodi do razočaranja. Umjesto toga, počnite s nečim kratkim, tako da imate zadovoljstvo što ste nešto započeli i završili – i to više puta. Izgradite te „mišiće pažnje“!

2. Započnite u zoni udobnosti

Dobro je ponekad izazvati samoga sebe kao čitatelja (i o tome ću više pisati u drugom članku), ali početna faza razvijanja čitateljske navike nije pravo vrijeme za osvajanje književnog ekvivalenta Mount Everesta. Božanstvena komedija i Braća Karamazovi neće nikamo pobjeći.

3. Čitajte uz vodiča

Potražite dobro izdanje knjige koje sadrži predgovor ili dodatne materijale, napisane od strane nekoga tko poznaje i cijeni sadržaj. Izbjegavajte besplatne e-knjige i jeftina izdanja tiskana na zahtjev – ne samo da su fizički manje privlačna i teža za čitanje zbog sitnog slova i mnoštva tipfelera, nego i ne nude nikakvu podršku u razumijevanju i vrednovanju djela. S druge strane, knjige s uvodom, bilješkama ili drugim popratnim materijalima mogu znatno obogatiti čitateljsko iskustvo. Primjerice, antologije poezije Malcolma Guitea, poput Love, Remember, sadrže kratke i pronicljive osvrte na svaku pjesmu. Zbirka poezije Gerarda Manleya Hopkinsa koju sam uredio, As Kingfishers Catch Fire, sadrži uvod i komentare. Kad je riječ o beletristici, edicije poput Oxford World’s Classics nude zanimljive i korisne uvode i bilješke koje dodatno obogaćuju djela poput romana Anthonyja Trollopea iz serije Barchester (prvi dio, The Warden, kratak je i savršeno se uklapa u prijedlog broj 1).

4. Ponovno pročitajte omiljene knjige

Poznatost, zajedno s pozitivnim osjećajima koje vežemo uz knjige koje smo već jednom voljeli, može biti snažna pomoć u prevladavanju faze rastresenosti i ulasku u ritam čitanja. Štoviše, ponovno čitanje izvrstan je način da iz knjige izvučete još više. I sam redovito ponovno čitam knjige – ne nužno „klasike“, nego jednostavno one koje su mi bile drage i koje volim iznova posjećivati.

5. Čitajte s prijateljem, djecom ili u zajednici

Roditelji: čitanje djeci također se računa kao čitanje! Čitateljski klubovi mogu biti izvrstan način za izgradnju čitateljske navike, jer nude motivaciju za čitanje i prirodan kontekst za razgovor o pročitanom. Klub može biti neformalno okupljanje u vašoj okolini, ili online (primjerice, Word on Fire Institute ima vlastiti čitateljski klub). Općenito, ako možete nagovoriti prijatelja da čita istu knjigu kao i vi, čitateljsko iskustvo bit će još bogatije jer možete o njoj razgovarati – a to je ujedno i dobar izgovor ili poticaj da se s tim prijateljem i osobno vidite. U našem pretrpanom, kaotičnom i rastresenom svakodnevnom životu, povezivanje s prijateljima i obitelji prečesto nam izmiče. Čitanje iste knjige i naknadni susret uz kavu, čašu vina ili obrok kako biste o njoj razgovarali – to je način za stvaranje još jednog dobrog kruga: povezivanje s ljudima na smislen način.

Sretno čitanje!

Članak je preveden sa stranice Word on Fire i objavljen uz dopuštenje nositelja prava. Sva prava pridržana.