Poput onih koji su htjeli Izraelce odvratiti od ulaska u obećanu zemlju, pa su im govorili kako ta zemlja “ždere svoje stanovnike”, ili da je u njoj zrak tako kužan da tamo čovjek ne može dugo opstati, da su joj stanovnici čudovišta koja jedu druge ljude kao skakavce, tako i svijet, draga Filotea, koliko god može ocrnjuje svetu pobožnost, prikazuje pobožne ljude kao spodobe srdita, tužna i žalosna lica, te viče kako pobožnost ljude čini sjetnima i nesnosnima. No, kao što su Jošua i Kaleb uvjeravali da je obećana zemlja ne samo dobra i lijepa nego da će i njeno posjedovanje biti slatko i ugodno, tako nas i Duh Sveti na usta svih svetih i na usta samoga Gospodina uvjerava kako je pobožan život sladak, sretan i skladan.

Svijet vidi kako pobožni poste, mole i trpe uvrede, pomažu bolesnima, daju siromasima, bdiju, obuzdavaju srdžbu, susprežu i guše svoje strasti, odriču se tjelesnih užitaka, a usto i čine druga djela koja su po svojoj biti opora i stroga, no ne vidi onu unutarnju i srdačnu pobožnost po kojoj sva ta djela postaju ugodna, slatka i laka. Pogledaj samo pčele na majčinoj dušici: sok koji ondje nalaze veoma je gorak, no one ga sišu i pretvaraju u med, jer takva im je narav. O svjetovnjaci, pobožne duše nalaze mnogo gorčine u svojim vježbama i tjelesnim pokorama, ali čineći ih sve to pretvaraju u slast i milinu. Oganj, kotač i mač bili su mučenicima miomirisno cvijeće, jer ih je krasila pobožnost. Ako pobožnost može učiniti slatkima najstrašnija mučila, pa i samu smrt, što li tek može učiniti od kreposnih djela?

Šećer zaslađuje nezrelo voće a uklanja neprobavljivost i štetnost prezrelog; pobožnost je istinski duhovni šećer koji tjelesnim pokorama oduzima gorčinu a utjehama štetnost. Ona izbavlja siromahe od jada, bogataše od neumjerenosti, potlačene od očaja, sretne od oholosti, usamljene od tuge a druževne od razvrata. Zimi je vatra, a ljeti rosa. Pobožan čovjek zna gospodariti u izobilju i podnositi siromaštvo. U pobožnosti su jednako korisni čast i prijezir i gotovo se jednaka srca primaju radost i bol; ona nas ispunjava predivnom milinom.

Gornji tekst je ulomak iz knjige “Filotea” sv. Franje Saleškog u izdanju Naklade sv. Antuna. Dopuštenje izdavača za prenošenje teksta iz knjige je ekskluzivno i vrijedi isključivo za portal Bitno.net. Knjigu možete nabaviti u knjižari sv. Antuna (Kaptol 6, Zagreb) ili naručiti putem e-maila: naklada.sv.antuna@zg.t-com.hr ili putem telefona: 01/4828-823. Više o knjizi pročitajte na ovom linku.