SMISAO I PORUKA KORIZME

Deset korizmenih skladbi uvest će vas u dubinu tog milosnog vremena!

Korizma je vrijeme u kojem se kršćani postom, pokorom i djelima milosrđa pripremaju za proslavu Uskrsa. Predlažemo vam ovih deset hrvatskih korizmenih skladbi u kojima je opjevana Kristova muka i koje svojom pokorničkom tematikom izražavaju svu dubinu i smisao milosnog korizmenog vremena.

isusova patnja

Foto: Wikiart.org/Rogier van der Weyden, 1441.

1. Ja se kajem Bože mili

Ova dalmatinska popijevka Vilka Novaka jedna je od najljepših korizmenih pjesama. Naglašava snagu i poziv na obraćenje te izmirenje s Bogom i čovjekom. U središtu je kajanje zbog vlastitih grijeha, ali i neizmjerno Božje milosrđe koje neće dopustiti propast skršenog grešnika.

2. O Sunce spasa, Isuse

Ovaj veličanstveni korizmeni himan (lat. Iam, Christe, sol iustitiae) dio je liturgije Katoličke Crkve od 10. stoljeća, dok neki smatraju kako je riječ o himnu sv. Ambrozija (6.st.). Poslušajte kako ga je uglazbio petrovaradinski skladatelj i orguljaš Stanislav Preprek.

3. O Isuse ja spoznajem

Ovu korizmenu pjesmu nalazimo u trećem izdanju Cithare octochorde (1757.god.). U njoj se odražava spoznaja da čovjek griješi i time gubi Božju ljubav, ali se kaje i moli za milost kako bi zadobio vječno spasenje.

4. Isuse naš

Starohrvatski koral iz Pavlinske pjesmarice (1644.g.) u aranžmanu Vladimira Stahuljaka ostavit će vas bez riječi. Poslušajte ga u izvedbi Akademskog zbora bazilike Srca Isusova u Zagrebu.

5. Pomiluj me

Psalam 51 (Smiluj mi se Bože po milosrđu svojem…) jedan je od najljepših psalama. Ova duboka pokajnička molitva najbolje odgovora pokorničkom korizmenom vremenu. Staroslavensku verziju u aranžmanu Anđelka Klobučara donosi nam Mješoviti zbor Bašćina.

6. Divici Mariji

U 15. st., kad se rađa hrvatska umjetnička lirika, nastaju i prve poznate umjetničke pjesme u čast Blažene Djevice Marije. Spjevao ih je Marko Marulić kojemu pripada časni naziv otac hrvatske književnosti. U pjesmi Divici Mariji (tekst vidi OVDJE) Marulić izražava svoj vjernički pjesnički osjećaj i marijansku pobožnost svojega doba. Glazbu potpisuje don Šime Marović, a izvodi klapa Nostalgija.

7. Barjaci kreću Kraljevi

Ovim himnom (lat. Vexílla regis pródeunt) Crkva od Večernje Cvjetnice do srijede Velikoga tjedna razmatra otajstvo muke i smrti Gospodinove gledajući u križu znak pobjede i uskrsnuća. Himan je spjevao Venancije Fortunat (530.-609.) kao pjesmu pohvale Kristovu Križu čije je relikvije car Julijan II. darovao franačkoj kraljici Redegundi. Himan Barjaci kreću Kraljevi predstavlja odmak od drugih korizmenih pjesama o muci Gospodnjoj gledajući u Kristovom križu pobjedu nad smrću i sjaj uskrsnuća. Križ je kraljevski tron s kojega Krist vlada svijetom, a ne mjesto stradanja. Ures križa nije raspeto Kristovo tijelo, već proslavljeni, uskrsli Krist. Veličanstveni himan uglazbio je između ostalih i naš poznati bibličar fra Bonaventura Duda. Poslušajte ga u izvedbi Muškog vokalnog ansambla Petrinjski slavulji, Mješovitog oratorijskog zbora crkve sv. Petra Hosanna i Franjevačkog zbora juniora Cor unum. Na orguljama je Krešimir Haas, a zborovima ravna mo. Josip degl’ Ivellio.

8. Cjelivat ću, Gospodine

Dirljiva skladba Cjelivat ću, Gospodine neizostavan je dio obreda Velikoga petka i klanjanja križu. Tekst potpisuje Josip st. Ivić, a glazbu Ivan Sučić.

9. Zdravo, Tilo

Molitva Zdravo tilo pripada tzv. Versima Božja tila koje nalazimo u više starih zbirki od pet pjesama na temu klanjanja tijelu Isusovu na Veliki petak. Svih pet pjesama nalazimo u Trogirskoj pjesmarici (16.st.), a Molitvu drugu (Zdravo tilo) uglazbio je i naš dubrovački svećenik i skladatelj don Miho Demović.

10. Puče moj

U napjeve Velikoga tjedna neizostavno spadaju i Prijekori (lat. Improperia) poznati pod nazivom Puče moj (lat. Popule meus). Riječ je o nizu pripjeva (antifona) i odgovora koji izražavaju Isusove opomene njegovu narodu. Bog govori svojem narodu što je za njega učinio, a narod mu je na kraju uzvratio razapinjanjem. Prijekori se prvi put javljaju u 9. stoljeću. U liturgiji Katoličke Crkve Prijekori su vezani uz obrede Velikoga petka. U hrvatskom narodu postoje nebrojeni napjevi, a mi donosimo jedan od njih.

Priredio: Miodrag Vojvodić | Bitno.net

Objavljeno: 12. veljače 2016.

Možda vam se svidi