Papa

O vrijednosti euharistijske pobožnosti i svetosti Euharistije govorio je Sveti Otac u propovijedi na svetoj misi Tijelova, koju je predvodio pred bazilikom svetoga Ivana Lateranskog. Na završetku svete mise, Papa je predvodio euharistijsku procesiju prema bazilici svete Marije Velike, u kojoj je sudjelovalo nekoliko desetaka tisuća vjernika.

Važno je podsjetiti na dva značajna vidika euharistijskog otajstva koja su danas djelomično zanemarena: euharistijsku pobožnost, naročito klanjanje pred Presvetim oltarskim sakramentom, te na njegovu svetost. Pristrano tumačenje II. vatikanskog sabora, primijetio je Papa – praktično je dovelo do toga da se euharistijska pobožnost svela na slavljenički trenutak kada Gospodin saziva skupštinu svojega puka, ali usredotočujući svekoliki odnos s Euharistijskim Isusom samo na vrijeme svete mise, postoji opasnost da se Njegova prisutnost isključi iz drugoga vremena. Tako se manje osjeća trajna, stvarna, bliska, prisutnost Isusa među nama, u našim kućama, da je žila kucavica grada, kraja i teritorija. Sakrament Kristove ljubavi treba prožimati cjeloviti svakodnevni život – ustvrdio je Benedikt XVI.

Štovanje je Presvetoga Sakramenta – nastavio je Papa – poput duhovnoga ozračja u kojem zajednica može dobro slaviti Euharistiju: Susret s Isusom u misi u cijelosti se zbiva kada zajednica priznaje da On u sakramentu ostaje s nama i prati nas prihvaćajući naše duhovne žrtve da ih prikaže Ocu – objasnio je Benedikt XVI.

Papa je podsjetio na iskustva, doživljena stojeći u tišini pred Gospodinom: Duže zadržavanje u tišini pred Gospodinom, nazočnim u svojemu sakramentu, istinsko je očitovanje našega pripadništva Crkvi. Objašnjavajući klanjanje pred Presvetim, Papa se osvrnuo na međusobne odnose. Da mogu komunicirati s nekom osobom moram je poznavati, znati nijem stajati uz nju, slušati je, gledati je s ljubavlju. Prava ljubav i pravo prijateljstvo žive od uzajamnih pogleda, dubokih tišina, uvjerljivih, punih poštovanja i divljenja – ustvrdio je Sveti Otac.

Govoreći o svetosti Euharistije, Papa je primijetio da je izvjesni svjetovni mentalitet iz šezdesetih i sedamdesetih godina prošloga stoljeća doveo do krivog shvaćanja novine kršćanske pobožnosti. Istina je da središte pobožnosti nije više u obredima, u starozavjetnim žrtvama, nego u samom Kristu, a ipak… On nije dokinuo sveto, nego ga usavršio, ustanovljujući novu pobožnost, koja je u cijelosti duhovna, ali koja se ipak, dok smo na vremenskom putu, služi znakovima i obredima – istaknuo je Benedikt XVI.

Sveto ima odgojnu ulogu – veli Papa – a njegovo gubljenje osiromašuje kulturu, naročito oblikovanje novih naraštaja. Govoreći o slavlju u tijeku zapitao je „ Kad bi se primjerice u ime svjetovne vjere, kojoj nisu potrebi sveti znakovi, ukinula ova gradska procesija Tijela Kristova, duhovni bi obrub Rima „splasnuo“ a naša bi osobna i zajednička svijest oslabila. Isus je dakle kao obred ustanovio sakrament svojega Tijela i Krvi, zamjenjujući starozavjetne žrtve, zapovjedivši apostolima da ga obavljaju. Danas i svaki dan u ovoj vjeri slavimo euharistijsko otajstvo i častimo ga kao središte našega života i kao srce svijeta – zaključio je Benedikt XVI. (rv/bitno.net)