Sveti Otac Franjo, koji je preminuo 21. travnja na Uskrsni ponedjeljak, nakon velike i zahvalne sprovodne mise na Trgu sv. Petra u Vatikanu, imao je kratki i skromni obred pokopa u bazilici sv. Marije Velike u Rimu. Naime, njegova oporučnu želju je bila da ne bude ukopan u Vatikanskim grotama, podzemnim grobnicama ispod bazilike sv. Petra, gdje počivaju brojni njegovi slavni prethodnici, izvještava Vatican News u subotu 26. travnja.

Podsjetimo, Vatikanske špilje ili Vatikanske grote (Grotte Vaticane) je podzemni kompleks ispod Bazilike svetoga Petra u Vatikanu. Riječ je o velikom i povijesno vrlo značajnom prostoru gdje se nalaze: prije svega, grob svetoga Petra, grobovi brojnih papa kroz povijest, grobnice crkvenih dostojanstvenika i europskih kraljeva, ranokršćanske i srednjovjekovne kapele, dijelovi starije Konstantinove bazilike iz 4. stoljeća. Dakle, Vatikanske grote nisu klasične “špilje” u prirodnom smislu, nego posebno uređen podzemni prostor ispod glavnog poda bazilike. Sadržavaju mauzoleje i memorijalne spomenike, a vjernicima su dostupne za razgledavanje.

Bazilika svete Marije Velike (Santa Maria Maggiore), koja svoje korijene vuče iz 5. stoljeća, jedno je od najvažnijih marijanskih svetišta Katoličke Crkve. Papa Franjo bio je osobito vezan uz ovo svetište, gdje se redovito molio pred čudotvornom ikonom Salus Populi Romani, osobito prije i nakon svojih međunarodnih putovanja.

Svečanu misu zadušnicu za blagopokojnog Papu u Bazilici svete Marije Velike predvodio je kardinal Giovanni Battista Re, dekan Kardinalskog zbora. Pogrebna procesija prošla je unaprijed najavljenom rutom kroz središte Rima, a tijelo Svetoga Oca položeno je u Baziliku svete Marije Velike, gdje ga na posljednjem počivalištu dočekaše brojni vjernici, crkveni dostojanstvenici i diplomatski predstavnici.

Pokop pape Franje obavljen je u bočnoj lađi bazilike, između kapele Pauline i kapele Sforza. Prije samog spuštanja lijesa otpjevana su četiri psalma, uz pet zaziva. Nakon toga moljena je molitva Očenaš. Na kraju, kardinal kamerlengo Kevin Joseph Farrell, predstavnici Papinskog doma i Ureda za liturgijska slavlja stavili su službene pečate na lijes. Tijelo je potom položeno u grobnicu i poškropljeno svetom vodom, dok su okupljeni pjevali marijansku antifonu Regina caeli.

Papa Franjo je tako postao osmi papa ukopan u toj znamenitoj bazilici. Prije njega ondje su pokopani:
1. papa Honorije III. (1150. – 1227.), rođen kao Cencio Savelli, koji potvrdi drugo pravilo života sv. Franje Asiškog i promicao reformu Crkve.
2. Papa Nikola IV. (1227. – 1292.), Girolamo Masci, prvi franjevac na papinskom prijestolju, koji potaknu misije prema Aziji i dao sagraditi palaču uz baziliku.
3. Sveti Pio V. (1504. – 1572.), dominikanac Michele Ghislieri, koji provede reforme Tridentskoga sabora i utemelji blagdan Gospe od Krunice.
4. Papa Siksto V. (1521. – 1590.), Felice Peretti, poznat po obnovi gradskih prometnica u Rimu i premještanju vatikanskog obeliska.
5. Papa Klement VIII. (1536. – 1605.), Ippolito Aldobrandini, koji obnovi Vulgatu, te izdao nova izdanja brevijara i misala.
6. Papa Pavao V. (1550. – 1621.), Camillo Borghese, koji dovrši gradnju bazilike svetoga Petra i kanonizira više velikih svetaca.
7. Papa Klement IX. (1600. – 1669.), Giulio Rospigliosi, poznat po svojoj jednostavnosti i djelima milosrđa, koji proglasi blaženom svetu Ružu Linsku.

Inače, prema posljednjim podacima Tiskovnog ureda Svete Stolice, oko 250.000 vjernika okupilo se u subotu 26. travnja u Rimu kako bi odalo posljednju počast preminulom Svetom Ocu Franji, javlja Vatican News.