Papa je jučer poslijepodne pohodio Rimsku bogosloviju u Lateranu.

Papa

Za  mene je uvijek velika radost susresti „moje“ bogoslove, bogoslove Rima, u hodu prema svećeništvu, tako vidjeti Crkvu sutrašnjice, Crkvu koja uvijek živi – riječi su to pape Benedikta XVI. u spontanom govoru rimskim bogoslovima s kojima se u popodnevnim satima 15. veljače susreo u sjemenišnoj kapeli Rimske bogoslovije na Lateranu, izvješćuje agencija SIR. Već tradicionalno u prigodi blagdana zaštitnice Rimske bogoslovije, Gospe od Povjerenja, Papa se susreće s rimskim bogoslovima.

Razmišljajući o Poslanici svetog Pavla Rimljanima, Papa je podsjetio na riječi Apostola naroda o vjeri Rimske crkve o kojoj se govori u cijelom svijetu poželjevši: I danas se puno govori o Rimskoj crkvi, o mnogim stvarima, nadamo se da će se govoriti i o našoj vjeri, primjernoj vjeri Rimske crkve.

Postoji, ustvrdio je Papa, nekonformizam kršćanina, ali to ne znači da mi želimo pobjeći od svijeta, da nas ne zanima svijet; naprotiv, mi želimo preobraziti sebe, dopustiti se preobraziti i tako preobraziti svijet. Moramo imati na umu da u Novom zavjetu, a ponaosob u Evanđelju svetog Ivana, riječ „svijet“ ima dvojako značenje i naznačuje problem i stvarnost o kojoj se radi: Bog je stvorio svijet, Bog ga ljubi do točke da je dao sebe i svoga Sina za ovaj svijet; svijet je Božje stvorenje, Bog ga ljubi i želi dati sebe samoga kako bi svijet bio stvarno njegovo stvorenje i odgovor njegovoj ljubavi.

Postoji i drugo značenje pojma svijeta, onoga koji je u moći zla, koji odražava istočni grijeh. Vidimo tu moć zla danas, naglasio je Sveti Otac, u dvjema velikim moćima, koje su same po sebi korisne i dobre, ali lako zloupotrebljive: financijska moć i moć medija. Obje su potrebite jer mogu biti korisne, ali tako zloupotrebljive da često postaju suprotnost njihovih istinskih namjera. Stoga, naglašava Papa, vidimo kako svijet financija može vladati nad čovjekom: imati i pojavnost vladaju svijetom i zarobljuju ga. Svijet financija više nije instrument u korist dobrobiti, da olakšava život čovjeku, već postaje moć koja ga tlači, koja mora biti skoro pozlaćeni lažni bog, pravo lažno božanstvo koje vlada svijetom. Stoga Papa poziva: Protiv ovog konformizma podlaganja ovoj moći, mi smo nekonformisti: nije važno imati, nego biti! Ne podlažimo se njoj, upotrijebimo je kao sredstvo, ali sa slobodom djece Božje.

Potom postoji moć javnog mnijenja. Zasigurno, primijetio je Benedikt XVI, informacije su nam potrebite, poznavanje stvarnosti svijeta, ali može biti i moć pojavnosti: na kraju je važnije ono što je rečeno nego sama stvarnost. Pojavnost se nameće iznad same stvarnosti, postaje važnija i čovjek ne slijedi više istinu svoga bivstvovanja, već želi samo pojavnost, biti komforan toj stvarnosti. I protiv toga postoji kršćanski nekonformizam: ne želimo uvijek biti komforni, hvaljeni, ne želimo pojavnost već istinu koja nam daje slobodu i to istinsku kršćansku slobodu, osloboditi se potrebe sviđanja, govorenja kako masa misli, koje bi trebalo biti i imati slobodu istine i tako izgrađivati svijet koji neće biti tlačen mišljenjima, pojavnostima koje više ne dozvoljavaju da se pojavi sama stvarnost, kao da je virtualni svijet istinitiji, jači od stvarnosti. Ako se više ne vidi stvarni svijet Božjeg stvaranja treba reagirati: Kršćanski nekonformizam nas otkupljuje, vraća nam istinu. Molimo Gospodina da nam pomogne da budemo slobodni ljudi u ovom nekonformizmu koji nije protiv svijeta već istinska ljubav za svijet.

Sveti Pavao nas poziva “preobraziti se, promijeniti način razmišljanja“. Odatle poziv „dozvoliti se preobraziti od Gospodina na sliku Božju, preobraziti se svakodnevno za njegovu stvarnost istine našeg bivstvovanja“. Za Papu „preobrazba“ je istinska novost, da se ne podlažemo mišljenjima, pojavnostima, već milosti Božjoj, njegovoj objavi. Dozvolimo se formirati, oblikovati da se uistinu u čovjeku pojavi lik Božji. I ne samo: preobrazba, ta promjena započinje promjenom načina razmišljanja. Stoga razum mora biti preobražen, preobražen ne po kategorijama uobičajenog, već preobraziti se znači dopustiti se nadahnuti istinom koja nam govori Božjom riječi i tako se konačno naučiti novom načinu razmišljanja, koje se ne pokorava moći i imanju, pojavnosti, već se pokorava istini našeg bivstvovanja koja je duboko nastanjena u nama i koja nam je darovana na krštenju.

U stvari, preobraziti svakodnevno način mišljenja je upravo zadaća vlastitog hoda na studiju teologije u pripravi za svećeništvo. Dobro studirati teologiju slušanjem samog Boga koji nam govori je hod preobrazbe mišljenja, preobrazbe našeg bivstvovanja i svijeta. Poznavati i razlikovati Božju volju, koliko je dobrostiva, to je temelj našeg života, zaključio je Sveti Otac.

Za Bitno.net priredio: Marijo Udina