Papa Franjo objavio je u ponedjeljak, 19. lipnja, apostolsko pismo u kojem hvali djelo Blaisea Pascala, matematičara i filozofa iz 17. stoljeća, nazivajući ga „neumornim tragačem za istinom“, piše CNA.

Blaise Pascal rođen je 1623. godine, a preminuo je 1662. godine. Bio je francuski znanstvenik koji je postavio temelje moderne teorije vjerojatnosti, izumio je preteču današnjih kalkulatora te definirao princip hidraulike koji je od tada u fizici poznat kao „Pascalov zakon“. Po njemu je, osim jedinice za tlak, nazvan i binomni poučak „Pascalov trokut”. U kasnijim godinama  života posvetio se kršćanskoj apologetici.

Papa je pismo, inače nazvano „Sublimitas et Miseria Hominis“ („Veličina i bijeda čovjeka“), objavio povodom 400-te godišnjice Pascalova rođenja. U njemu Pascala opisuje kao „čovjeka svog vremena koji majstorski obranio kršćansku vjeru“.

Papa o njemu piše: „Kao kršćanin (Pascal) želi govoriti o Isusu Kristu onima koji su brzopleto zaključili da nema čvrstog razloga za vjerovanje u istine kršćanstva“. U pismu se također stoji da se Pascal od djetinjstva posvetio potrazi za istinom. U početku je to pokušao postići, koristeći se razumom, na području matematike, geometrije, fizike i filozofije, u čemu je bio iznimno uspješan.

“Ipak, on nije bio zadovoljan tim postignućima. U stoljeću velikog napretka u mnogim područjima znanosti, praćenog rastućim duhom filozofskog i vjerskog skepticizma, Blaise Pascal pokazao se kao neumoran tragač za istinom, ‘nemiran’ duh, otvoren za nove i veće horizonte”, piše Papa.

Dodaje kako Pascalov briljantni i radoznali um nikada nije prestao razmišljati o jednom pitanju, drevnom ali i uvijek novom, koje izvire iz ljudskog srca: „Što je čovjek da ga se spominješ, sin čovječji te ga pohodiš?“ (Ps 8:5)

Pismo je ispunjeno citatima iz Pascalovih “Misli”, njegovog najpoznatijeg djela kršćanske apologetike, koje je objavljeno posthumno. Jedan citat glasi: „ Besmrtnost duše je činjenica koja je za nas tako važna, koja nas se tako duboko tiče, te bismo morali biti posve bez osjećaja da budemo ravnodušni prema spoznaji onoga što to jest.“

Papa Franjo također spominje Pascalovu umiješanost u sporove između isusovaca i jansenista tijekom kojih je Pascal napisao niz pisama koja su bila vrlo kritična prema isusovcima poznatih kao “Pisma provincijalcu”.

Inače, papa Franjo je u više navrata izrazio svoje divljenje ovom francuskom znanstveniku i filozofu. U jednom razgovoru u srpnju 2017. godine Papa je izjavio da Pascal zaslužuje beatifikaciju.

Nadalje, Papa je 2021. godine malu bilješku, koja je u vrijeme Pascalove smrti bila ušivena u njegov kaput, nazvao „jednim od najoriginalnijih tekstova u povijesti duhovnosti“. Ta bilješka je poznata kao Pascalov „Memorijal“.

Naime, nekoliko dana nakon Pascalove smrti njegov sluga u kaputu je otkrio bilješku u kojoj je zabilježeno njegovo osobno iskustvo Boga. To je iskustvo Pascal doživio u noći između 23. i 24. studenoga 1654. godine. Tekst toga „Memorijala“ glasi:

“GODINA MILOSTI 1654.

Ponedjeljak, 23. studenoga, spomendan sv. Klementa, pape i mučenika i ostalih u martirologiju.

Uočnica sv. Krševana, mučenika i drugih.

Otprilike od pola jedanaest navečer do otprilike pola jedan u noći.

OGANJ

BOG Abrahamov, BOG Izakov, BOG Jakovljev,

Ne Bog filozofa ni učenjaka.

Sigurnost. Sigurnost. Snažna prožganost. Radost. Mir.

BOG Isusa Krista,

Deum meum et Deum vestrum (Moga Boga i vašega Boga).

Zaborav svijeta i svega ostaloga što nije BOG

Nemoguće ga je otkriti osim na putovima što ih naučava Evanđelje.

Veličajnost ljudske duše.

Pravedni Oče, svijet te nije upoznao. Ja sam te spoznao.

Radost, radost, radost, suze radosnice.

Bijah se od Njega odvojio…

Dereliquerunt me fontem aquae vivae (Ostaviše mene, izvor žive vode – Jer 2,13).

Bože moj, zar ćeš me i ti napustiti?

A ja se ne bih htio za svu vječnost od Njega odvojiti.

A ovo je vječni život: spoznati tebe, jedinoga i istinskoga Boga i onoga koga si poslao,

Isusa Krista.

Isusa Krista..

Isusa Krista…

Napustio sam Njega. Bježao sam od Njega, nijekao sam Njega, razapinjao Njega.

O da se nikada više od Njega ne odijelim!

I Njega ne ćeš pronaći ni zadržati osim na putovima koje uči Evanđelje.

Odreknuće, posvemašnje i slatko.

Posvemašnji posluh Isusu Kristu i svome duhovnom vođi.

Vječna radost za jedan dan nevolje i progona na zemlji.

Non obliviscar sermones tuos. Nikada ne ću zaboraviti tvojih riječi (Ps 119,16).

Amen.”

Pascal je preminuo 1662. godine u dobi od 39. godina. Pred kraj života, kada je bio teško bolestan,  navodno je izjavio: „Ako liječnici doista govore istinu i ako mi Bog daruje da ozdravim, odlučio sam da se neću baviti ničime drugim, nego služiti siromašnima“.

Papa u apostolskom pismu ističe kako je „dirljiva spoznaja da je takav genij, kao što je bio Blaise Pascal, u svojim posljednjih danima shvatio da ne postoji ništa važnije nego da sve svoje napore uloži djela milosrđa“.

„Neka nam briljantno djelo i primjer života Blaisa Pascala, tako duboko uronjenog u Isusa Krista, budu od pomoći kako bismo i mi do kraja ustrajali na putu istine, obraćenja i ljubavi“, zaključio je Papa.

Kardinal Tolentino de Mendonça, prefekt vatikanskog Dikasterija za kulturu i obrazovanje, predstavljajući ovo pismo naglasio je da je papa Franjo “duboki štovatelj” Pascala, piše Vatican News.

Primijetio je da je Papa izdao (ili planira objaviti) niz sličnih apostolskih pisama o pojedincima, kao što su Dante Alighieri i sveta Terezija iz Lisieuxa, koje smatra “svjetionicima” za suvremeni svijet.

Portugalski kardinal je Pascala nazvao “svjetionikom” koji spaja “sve”: znanost i vjeru, filozofiju i matematiku, duhovnost i praktičan način razmišljanja.

Također je naglasio da pismo pape Franje daje originalan doprinos tumačenju Pascalove životne ostavštine jer zadire u manje poznato područje života, kao što je njegova briga za siromašne.

Odgovarajući na pitanje o Pascalovoj povezanosti s jansenizmom, kontroverznim teološkim pokretom u ranoj modernoj Crkvi, kardinal je rekao da je francuski pisac bio “savršeni katolik”.

Više o Blaisu Pascalu možete pročitati OVDJE.