Dikasterij za nauk vjere je po prvi puta dao pozitivnu procjenu za jedno marijansko ukazanje primjenjujući nove norme za razlučivanje ukazanja i drugih nadnaravnih fenomena. U ponedjeljak je objavljeno pismo koje je Dikasterij uputio biskupu Brescie vezano za poruke koje je vidjelica Pierine Gilli navodno primila od Blažene Djevice Marije.

Treba naglasiti kako Dikasterij svojom odlukom ne potvrđuje da su marijanska ukazanja koja je primila Gilli autentična, nego izražava stav kako primljene poruke ne sadrže “elemente koji izravno proturječe učenju Katoličke Crkve o vjeri i moralu.”

Pismo Dikasterija koje potpisuje nadbiskup Víctor Fernández uključuje izvatke iz Gilliječinih dnevnika u kojima talijanska vidjelica detaljno opisuje ukazanja i uvide koje je s njom podijelila Djevica Marija. Fernández je istaknuo kako spisi “otkrivaju ponizno i ​​potpuno povjerenje u Marijino majčinsko djelovanje”.

Služeći kao medicinska sestra i postulantica Službenica milosrđa u Montichiariju, Gilli je prvi puta susrela Blaženu Djevicu dok se molila u bolničkoj kapeli u proljeće 1947. Kao što je opisala u svom dnevniku, Djevica Marija se pojavila u ljubičastoj haljini i bijelom velu s izrazom tuge i suzama u očima. Pokazujući svoje srce probodeno s tri mača, Gospa je tražila molitvu, pokoru i žrtvu.

Prema Gilli, Gospa je izrazila želju da se “13. srpnja svake godine slavi u čast Ruže Otajstvene”. Gilli je kasnije objasnila izraz kako taj izraz znači da je “Marija glavna učiteljica najdubljeg mističnog života i majka mističnog tijela Kristova – Crkve.”

Blažena Djevica Marija se 1947. godine navodno ukazala još pet puta istoj vidjelici, a ubrzo nakon toga i provedene istrage biskupijskih crkvenih vlasti, Gilli se osamila u samostanu sestara franjevki Presvetog Djeteta u Bresciji. Tek godinama kasnije, 1966., Blažena se Djevica ponovno ukazala Gilli, te blagoslovila izvor u Fontanelleu, nazvan “Vrelo milosti”.

Ukazanja nisu dobila odobrenje biskupa Brescie sve do 2019., kada je sadašnji biskup Pierantonio Tremolada marijansko mjesto proglasio biskupijskim svetištem Ruže Otajstvene, Majke Crkve.

Podsjetimo, 17. svibnja predstavljene su Nove norme Dikasterija za nauk vjere za razlučivanje ukazanja i drugih nadnaravnih fenomena. Prema njima može postojati šest odluka na kraju razlučivanja koje variraju od Nihil obstat, odnosno procjene da nije izražena nikakva sigurnost o nadnaravnoj autentičnosti, ali se prepoznaju znakovi djelovanja Duha, pa do Declaratio de non supernaturalitate koja ovlašćuje biskupa da na temelju konkretnih dokaza proglasi da pojava nije nadnaravna.

U Normama se ističe kako se ne mora očekivati „pozitivno priznanje crkvene vlasti glede božanskog podrijetla pretpostavljenih nadnaravnih pojava“, te da „ni dijecezanski biskup, ni biskupske konferencije, ni Dikasterij neće izjaviti da su pojave nadnaravnog podrijetla i samo Sveti Otac može odobriti postupak u tom smislu“.