PRIČA O ŽRTVI RADI LJUBAVI Tko je čovjek s ove fotografije koji je postao simbol nekonformizma i otpora zlu? Čovjek na slici, potvrđuju neki izvori, zove se August Landmesser i imao je problem s nacistima jer je bio zaljubljen u – Židovku Public domain, via Wikimedia Commons Fotografija na kojoj jedan čovjek hrabro odbija pozdraviti nacističkim pozdravom, dok svi oko njega poslušno dižu ruke i salutiraju, već je postala legendarnom na internetu i svojevrsnim simbolom nekonformizma i otpora politici zla. Tko je taj čovjek koji ignorira pozdrave nacističkom vođi i gdje je ta fotografija nastala? Prema velikom broju izvora, fotografija je nastala u brodogradilištu u Hamburgu u lipnju 1936. tijekom svečanosti porinuća novog ratnog broda. Iako se to ne može utvrditi sa stopostotnom sigurnošću, čovjek koji drži prekrižene ruke i odbija pozdraviti nacističkim salutiranjem zove se August Landmesser i bio je zaposlenik hamburškog brodogradilišta. Landmesser je, inače, bio član nacističke stranke u koju je ušao 1931,, ne iz ideoloških razloga nego kako bi lakše pronašao posao, napisala je kasnije njegova kći u biografskoj knjizi. Ovaj oportunistički potez, međutim, nadoknadio je svojim kasnijim postupcima. Njegovi problemi s nacistima i njihovom ideologijom počinju kada se zaljubio u jednu Židovku – Irmu Eckler. Nije želio prekinuti vezu s njom, a kada je sklopio zaruke bio je izbačen iz partije. To je bilo 1935., godinu dana prije nego je snimljena čuvena fotografija. Njegov izraz lica i njegovo ponašanje jasno govore što misli o nacistima. Landmesser i njegova supruga, koji su imali dvije kćeri, uskoro su razdvojeni i osuđeni prema nacističkom zakonu koji je arijevcima zabranjivao brak sa Židovima. On je završio u koncentracijskom logoru za političke zatvorenika, a ona u logoru za Židove, gdje je 1942. ubijena. Sam Landmesser je pušten iz zatvora, a potom je mobiliziran u postrojbu sačinjenu od političkih zatočenika. Poginuo je 1944. u borbama u Hrvatskoj. Tragična životna priča njega i njegove obitelji povezana je s ovom fotografijom od 1991. Te godine je Die Zeit objavio fotografiju, a njegova kći Irene ga je prepoznala na njoj. Irene je inače, napisala knjigu o sudbini svojih roditelja u kojima opisuje kako su rasni zakoni uništili život njezine obitelji. Čin građanske hrabrosti njezina oca ostao je zabilježen na fotografiji i predstavlja i danas nadahnuće za one koji se suprotstavljaju represivnim mehanizmima državnog i društvenog jednoumlja. Goran Andrijanić | Bitno.net Podijeli:
PROTIV 'GOSPODARSTVA KOJE UBIJA' Ovo su glavni naglasci prve apostolske pobudnice Lava XIV. ‘Dilexi te’
LEKCIJE IZ LISIEUXA Zašto je 100 godina nakon kanonizacije Mala Terezija i dalje mnogima omiljena svetica?
STRADALE ZBOG PIROTEHNIKE Vodički župnik o tragedijama na dalmatinskim svadbama: ‘Volio bih da ne moram ovo pisati…’