Tisuće armenskih kršćana pobjeglo je sa svojih ognjišta u regiji Gorski Karabah tijekom vikenda, a očekuje se još više, potvrdila je armenska vlada u ponedjeljak. “Masovni egzodus je počeo”, rekla je za CNA Siobhan Nash-Marshall, utemeljiteljica zaklade sa sjedištem u SAD-u Christians in Need Foundation (CINF), koja je razgovarala sa svjedocima na terenu.

Prema njezinim kontaktima, “ljudi iz svih regija, svih sela te beskućnici” spavaju na ulicama te su bez hrane i vode, za koju tvrde da su je otrovali Azeri. Nash-Marshall je rečeno da su redovi od “2000 ljudi ispred jedine pekare” u blizini škole koju je njezina organizacija 2020. osnovala u Armeniji.

Prema vladi Armenije, 6.650 “prisilno raseljenih osoba” ušlo je u Armeniju iz Gorskog Karabaha od prošlog tjedna. Armenski premijer Nikol Pashinyan izjavio je u nedjelju kako očekuje da će većina od 120.000 Armenaca u Gorskom Karabahu napustiti regiju zbog “opasnosti od etničkog čišćenja”, izvijestila je Al Jazeera.

Eric Hacopian, aktivist za ljudska prava koji je bio na terenu u Gorskom Karabahu, rekao je za CNA da se Armenci u regiji suočavaju s “užasnim” uvjetima u kojima imaju “malo hrane” i “bez lijeka ili sigurnosti”. Hacopian je akcije Azerbejdžana u Gorskom Karabahu nazvao “genocidom” i rekao da do sutra očekuje da će broj izbjeglica porasti na 15.000 do 20.000. U konačnici vjeruje da će “95% do 99%” armenskog stanovništva u regiji pobjeći zbog “rizika od ubijanja i mučenja”.

Oba bivša sovjetska teritorija, Armenija i Azerbajdžan, desetljećima se bore oko Gorskog Karabaha. Uz potporu Turske, Azerbajdžan je potvrdio svoju vojnu dominaciju nad Armenijom u Drugom ratu u Gorskom Karabahu, koji je završio u studenom 2020. Iako je Gorski Karabah međunarodno priznat kao dio Azerbajdžana, gotovo ga u potpunosti naseljavaju armenski kršćani.

Sve do prošlog tjedna, Armenci su u Gorskom Karabahu upravljali samoproglašenom Republikom Artsakh, što je armenski naziv za Gorski Karabah.

Azerbajdžan je 19. rujna pokrenuo kratku, ali intenzivnu vojnu ofenzivu koja je uključivala raketnu i minobacačku vatru. Ofenziva, koju je azerbejdžanska vlada nazvala “protuterorističkim mjerama”, rezultirala je smrću više od 200 Armenaca i s više od 10.000 raseljenih civila, prema Ministarstvu vanjskih poslova Artsakha.

Dana 20. rujna, Armenci pristali su na prekid vatre koji je rezultirao raspuštanjem njihove vojske i samouprave.

Nakon uspješne ofenzive, predsjednik Ilham Alijev rekao je da će Armenci u Gornjem Karabahu biti integrirani i da su predstavnici enklave “pozvani na dijalog” s azerbejdžanskom vladom.

Unatoč tim obećanjima, rašireni strah od vjerskog i kulturnog progona natjerao je velike dijelove stanovništva da pobjegnu u užu Armeniju.