Kardinal Pietro Parolin upozorio je kako bi širenje konflikta u Ukrajini u ostatak Europe bila ogromna katastrofa, zamisao koja izaziva jezu. Državni je tajnik to izjavio u intervjuu za četiri talijanska lista (Il Corriere della Sera, La Repubblica, La Stampia i Il Messagero). Kardinal je pozvao na izbjegavanje bilo kakve vojne eskalacije te na prekid nasilja i otvaranje mirovnih pregovora, naglašavajući kako nikada nije kasno za pregovore. Kazao je i kako je Sveta Stolica spremna olakšati pregovore između Rusije i Ukrajine.

Državni se tajnik osvrnuo na mogućnost širenja sukoba na druge europske zemlje s obzirom na odluku zapadnih zemalja da pošalju oružje u Ukrajinu. “Ne usuđujem se ni razmišljati o tome”, rekao je, te dodao – “Bila bi to katastrofa gigantskih razmjera, iako se nažalost radi o ishodu koji se ne može potpuno isključiti”. Spomenuo se i izjava proteklih dana koje podsjećaju na događaje koje su prethodile Drugom svjetskom ratu, te kazao kako takve usporedbe izazivaju jezu.

Kako bi se ta opasnost spriječila, rekao je kardinal Parolin, “potrebno je izbjeći bilo kakvu eskalaciju, zaustaviti sukobe i pregovarati”. Također je izrazio zabrinutost zbog mogućeg povratka u “novi hladni rat s dva suprotstavljena bloka“. Takav, kako je rekao, uznemirujući scenarij, protivi se kulturi bratstva koju papa Franjo predlaže kao jedini način izgradnje pravednog, solidarnog i mirnog svijeta.

O mogućnosti pregovora i mogućoj ulozi Svete Stolice, državni je tajnik rekao: “Iako se dogodilo ono čega smo se bojali i nadali da neće dogoditi – rat koji je Rusija pokrenula protiv Ukrajine – uvjeren sam da uvijek ima mjesta za pregovore. Nikada nije kasno! Jer je jedini razuman i konstruktivan način rješavanja razlika dijalog, što neumorno ponavlja papa Franjo“. Uz to, dodao je da “Sveta Stolica, koja posljednjih godina neprestano, diskretno i s velikom pažnjom prati događaje u Ukrajini, nudeći svoju spremnost da olakša dijalog s Rusijom, uvijek je spremna pomoći stranama da nastave tim putem“.

U petak je, kako je već poznato, papa Franjo osobno pokucao na vrata Veleposlanstva Ruske Federacije pri Svetoj Stolici, samo nekoliko metara od Bazilike svetoga Petra. “Iskorištavam ovu priliku”, rekao je kardinal Parolin, “da obnovim hitan poziv koji je Sveti Otac uputio tijekom svog posjeta ruskom veleposlanstvu pri Svetoj Stolici, da se zaustavi borba i vrati pregovorima. Prije svega, vojni napad, čijim smo tragičnim posljedicama svi već svjedočili, mora se odmah zaustaviti. Želio bih podsjetiti na riječi Pija XII. na 24. kolovoza 1939., nekoliko dana prije izbijanja Drugog svjetskog rata: ‘Neka se ljudi vrate razumijevanju. Neka nastave pregovore. Pregovarajući u dobroj vjeri i poštujući prava obiju strana otkrit će da iskreni i aktivni pregovori nikada ne isključuju častan uspjeh’“.

Državni tajnik se dotaknuo i nesuglasica između Crkvi: “U povijest Crkve nažalost, nikada nije nedostajalo različitosti koje su dovele do mnogih bolnih podjela, o čemu svjedoči sveti Pavao o samom nastanku kršćanstva te nas ujedno potiče da ih nadvladamo. U tom smislu, vidimo ohrabrujuće znakove u apelima poglavara pravoslavnih Crkvi koji pokazuju spremnost da ostave po strani sjećanje na međusobne rane i rade na miru“. S druge strane, Crkve se “također slažu u izražavanju ozbiljne zabrinutosti u vezi sa situacijom i u potvrđivanju da, bez obzira na sve drugo, vrijednosti mira i ljudskog života su u srcu Crkvi, što može imati ključnu ulogu u sprječavanju daljnjeg pogoršavanja situacije“.

Naposljetku, vraćajući se na aktualni sukob, kardinal Parolin je rekao: “Još jednom vidimo kako su komunikacija i slušanje jedni drugih nužni da bismo u potpunosti poznavali i razumjeli tuđe razloge. Kada ljudi prestanu komunicirati i iskreno slušati jedni druge, gledaju se sumnjičavo i na kraju izmjenjuju isključivo međusobne optužbe. Događaji posljednjih mjeseci samo su pojačali tu međusobnu gluhoću, što je dovelo do otvorenog sukoba. Aspiracije svake zemlje i njihov legitimitet moraju biti predmetom zajedničkog promišljanja, u širem kontekstu, prije svega uzimajući u obzir izbore građana i poštivanje međunarodnog prava. Povijest je puna primjera koji potvrđuju da je to moguće“.