Velika većina od oko 10 milijuna stanovnika Azerbajdžana, njih oko 95 posto, islamske je vjeroispovijesti, no svoju religiju rijetki ili malobrojni prakticiraju. Kršćani čine između tri i četiri posto stanovništva. Većina njih pripada Ruskoj pravoslavnoj crkvi. U toj sekularnoj državi živi i nekoliko desetaka tisuća Židova. Točan broj katolika nije poznat. Prema matičnim knjigama, tamo je kršteno oko 600 domaćih ljudi, piše Večernji list.

No mnogo je stranih radnika katolika koji su u Azerbajdžanu na privremenom radu. Pastoralnu skrb o njima vodi pet svećenika i tri redovnička brata. Oni vode i centar za mladež, u kojem mladi dobivaju temeljnu školsku i zanatsku izobrazbu. Gotovo svi katolici žive u glavnom gradu Bakuu, a tamo je jedina župa Bezgrešnoga začeća Blažene Djevice Marije i istoimena crkva izgrađena u modernom stilu. Izgradnju te crkve novčano je pomagao i papa Ivan Pavao II.

Za katolike je 2000. godine ustanovljena misija “sui iuris” koju vodi mons. Vladimir Fekete, slovački biskup i salezijanac, porijeklom gradišćanski Hrvat. Papa mu je iskazao zahvalnost za višegodišnji pastoralni rad u Azerbajdžanu imenovavši ga biskupom te je biskupsko ređenje u Bakuu održano 2018. godine. Biskup Fekete rođen je 1955. u slovačkom selu Hrvatskom Grobu u Bratislavskoj regiji. To je selo ime dobilo po Hrvatima koji su se tu naselili u 16. stoljeću, bježeći pred Turcima s Banovine, s područja između Siska i Hrvatske Kostajnice, no danas su gotovo potpuno asimilirani.

“Iako je Azerbajdžan većinski muslimanska zemlja, on je po ustavu sekularna država, vjerska sloboda je zajamčena svima”, objašnjava mons. Vladimir Fekete ističući kako se sve crkve mogu registrirati kao nevladine organizacije, pod uvjetom da ispunjavaju određene kriterije. “Vjerska slavlja i događanja po zakonu se trebaju odvijati u službenim crkvenim prostorima. Takva ograničenja za katolike bi mogla uskoro biti ukinuta jer je između Svete Stolice i Azerbajdžana još 2011. godine potpisan konkordat”, govori mons. Vladimir Fekete ističući kako je ponosan što je gradišćanski Hrvat.

“Moja je prabaka iz Hrvatske, iz okolice Zagreba. Uvijek se radujem kad posjetim Hrvatsku. Evo, bio sam prošle godine na jednoj konferenciji i baš je bilo prekrasno”, govori mons. Vladimir Fekete napominjući kako na svaku nedjeljnu misu u Bakuu obavezno dolazi hrvatski veleposlanik Branko Zebec.

Cijela je njegova obitelj privržena Katoličkoj crkvi. Za vrijeme komunizma u Čehoslovačkoj tamošnja je Crkva doslovno bila potisnuta u ilegalu. Svećenicima i časnim sestrama bilo je čak zabranjeno nositi redovničku odjeću i vjerske oznake. Pastoral su u tajnosti obavljali redovnici, salezijanci. S narodom su se tajno sastajali u obiteljskim kućama i stanovima, na skrovitim mjestima ili za vrijeme izleta školske djece u prirodu. Vjerske su se knjige morale skrivati. Tada su i svećenici i biskupi bili ređeni u tajnosti, a cijelo to vrijeme mons. Vladimir Fekete imao je intenzivne kontakte s Hrvatskom. Čitao je hrvatske knjige, prevodio ih na slovački i opskrbljivao tim tekstovima njihovu vjersku radiostanicu.

Papa Benedikt XVI. imenovao ga je 5. studenog 2009. predstojnikom misije u Bakuu, a ona je 2011. uzdignuta u apostolsku prefekturu u Azerbajdžanu. Time je Fekete imenovan apostolskim prefektom Azerbajdžana, a 11. veljače 2018. nadbiskup Paul Richard Gallagher zaredio ga je, u ime pape Franje, za naslovnog biskupa u crkvi Naše Gospe od Bezgrešnog začeća u Bakuu. “Tu ima malo vjernika, ali puno muslimana dolazi na misu jer muslimani poštuju Isusa i Mariju. Stvarno je lijepo vidjeti kako i muslimani i kršćani sjede zajedno u klupama na misi i slušaju Božju riječ”, govori Fekete.

Iako katolička zajednica u Azerbajdžanu broji samo oko 600 vjernika, osim pape Ivana Pavla II., koji je tu zemlju posjetio 2002., i papa Franjo je u listopadu 2016. posjetio Azerbajdžan. Papu Franju je na zračnoj luci u Bakuu dočekao zamjenik premijera Azerbajdžana Yakup Eyyubov. Tijekom boravka u Azerbajdžanu papa Franjo se sastao s državnim i vjerskim vrhom te kavkaske zemlje te predvodio misu za vjernike te molio za “vjeru, mir i pravdu u svijetu”, posebno naglasivši mir na Kavkazu. Misi je prisustvovalo mnoštvo ljudi većinom muslimanske vjeroispovijesti, piše Večernji list.