Tajnik za odnose s državama Svete Stolice, nadbiskup Paul Richard Gallagher, upozorio je na porast nasilja i progon kršćana diljem svijeta te kritizirao međunarodnu zajednicu zbog pasivnosti. Govoreći 29. rujna na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda u New Yorku, istaknuo je da su kršćani danas najprogonjenija vjerska skupina, a da njihova patnja često ostaje nezamijećena, izvijestio je CNA.

„Podaci pokazuju da su kršćani najprogonjenija vjerska skupina u svijetu, a ipak se čini da međunarodna zajednica zatvara oči pred njihovom teškom situacijom“, kazao je engleski nadbiskup tijekom svog obraćanja.

– Pročitaj više: Progon kršćana: Objavljen popis zemalja u kojima je najteže biti kršćanin

Vatikanski diplomat istaknuo je da više od 360 milijuna kršćana živi u područjima gdje doživljavaju visoku razinu progona ili diskriminacije, „s napadima na crkve, domove i zajednice koji su se posljednjih godina intenzivirali“. Upozorio je na fizičko nasilje, zatvaranja, prisilna raseljavanja, mučeništva te sve učestalije napade na crkve, domove i kršćanske zajednice.

Pravo na život

U svom govoru istaknuo je da je pravo na život, od začeća do njegovog prirodnog kraja, „temeljni preduvjet za ostvarivanje svih ostalih prava“ te osudio „nezakonitost svakog oblika nametnutog pobačaja i eutanazije“. Upozorio je i na širenje kulture smrti. Posebno je istaknuo važnost potpore ženama u kriznim trudnoćama i ulaganja u palijativnu skrb, kako bi se ublažila ljudska patnja i pružile alternative koje poštuju život.

Govoreći o ljudskim pravima, Gallagher je upozorio na opasnosti pojma slobode koji se odvaja od objektivne istine, jer to, kako je rekao, dovodi do relativizacije i trgovanja čak i temeljnim pravima poput prava na život.

Također se osvrnuo na praksu surogatstva, koju je nazvao ozbiljnim narušavanjem dostojanstva žene i djeteta. Ponovno je u ime Svete Stolice pozvao na međunarodnu zabranu ove, kako je rekao, neprihvatljive prakse.

Siromaštvo i nejednakost

U dijelu govora posvećenom globalnoj nejednakosti, nadbiskup Gallagher upozorio je na činjenicu da milijuni ljudi i dalje nemaju pristup osnovnim potrepštinama, unatoč tehnološkom napretku i bogatstvu u svijetu. Istaknuo je kako klimatske promjene, sukobi i sustavna nepravda dodatno pogoršavaju siromaštvo te pozvao na hitno i zajedničko djelovanje.

Založio se za otpis vanjskog duga najsiromašnijih zemalja, ocijenivši to pitanjem pravde i pozvao međunarodnu zajednicu da ljudsku osobu i njezin cjeloviti razvoj stavi u središte svih gospodarskih i političkih odluka.

Na kraju je istaknuo kako siromašne ne treba promatrati kao problem, nego kao nositelje nade i potencijalne graditelje pravednijeg svijeta.