Nakon nekoliko godina “šutnje” ponovno su se intenzivirali napori pojedinih biskupa, teologa i laika-vjernika, da se nakon četiri do sada proglašene dogme o Djevici Mariji, našoj Majci dodijeli i naslov “Suotkupiteljice”.

Naime, 1. siječnja 2017. godine Teološka komisija Međunarodnog marijanskog saveza koju sačinjava 34 kardinala, biskupa i teologa Katoličke Crkve, objavila je dokument na 10 stranica “Marijina uloga u otkupljenju: dokument Teološke komisije Međunarodnog marijanskog saveza“, u kojem se od pape Franje traži da na 100. obljetnicu ukazanja u Fatimi, Majku Božju okiti naslovom “Suotkupiteljice uz Isusa Otkupitelja”.

Kako piše u sažetku dokumenta “Marijinom slobodnom odlukom da donese Isusa Otkupitelja na ovaj svijet (Lk 1, 38) započelo je njezino jedinstveno sudjelovanje s Isusom i pod njim u misiji ljudskog otkupljenja”.

Premda ovo nije prvi put da se poziva Svetog Oca na dodjeljivanje spomenutog naslova Djevici Mariji – prema agenciji Zenit samo u proteklih 100 godina nekoliko je stotina kardinala i biskupa uputilo Vatikanu taj zahtjev – članovi Teološke komisiji smatraju kako je 2017. godina idealna prilika za taj događaj.

“Doista smatram kako bi papinska izjava o Marijinom suotkupiteljstvu bila prikladna tijekom stogodišnjice fatimskih ukazanja”, izjavio je za National Catholic Register Robert Fastiggi, profesor sistematske teologije te uz meksičkog kardinala Sandoval-Iñigueza i popularnog teologa Scotta Hahna, jedan od članova Teološke komisije.

Prema njegovim riječima, cijeli objavljeni dokument marijanska ukazanja u Fatima opisuje kao “snažnu manifestaciju djelatnog Gospina suotkupiteljstva”.

Članovi Komisije pak ističu kako suotkupiteljstvo ne znači stavljanje Marije u istu razinu s Isusom koji je jedini božanski Otkupitelj, što bi prema njihovim riječima bila “očita hereza i blasfemija”.

“Izraz Suotkupiteljica besmislen je bez Isusa Otkupitelja”, stoji u 6. točki sažetka. “Marijino suotkupiteljstvo proglašava svijetu kako patnja može biti otkupiteljska kada ju se ujedini s patnjom Krista.”

Fastiggi je istaknuo kako Marijino suotkupiteljstvo ima potporu u Svetom pismu, ali i nauku Crkve naglasivši pritom dogmatsku konstituciju Lumen Gentium koja, doduše, ne spominje izraz “suotkupiteljica”, ali u kojoj piše kako se Marija “kao Gospodnja službenica posve posvetila osobi i djelu svojega Sina služeći pod njim i s njime po milosti svemogućega Boga otajstvu otkupljenja. S pravom, dakle, smatraju sveti oci da Bog Mariju nije upotrijebio na čisto pasivan način, nego da je ona slobodnom vjerom i slobodnim posluhom sudjelovala u ljudskom spasenju”.

Dapače, čini se kako vjerovanje u Marijinu suotkupiteljsku ulogu seže i među prve kršćane. Tako sveti Irenej u 2. stoljeću tvrdi kako je Gospa “bila poslušna, postala je uzrokom spasenja i sebi i svemu ljudskome rodu”.

Pobožnost prema Mariji Suotkupiteljici nastavila se i u srednjem vijeku te je opstala do danas. Tako pobornici ovog prijedloga ističu kako su pape Pio XI. i Ivan Pavao II. nekoliko puta govorili o Gospi kao suotkupiteljici. Godine 2008. petorica kardinala su napisala pismo kojim su pozvali druge kardinale i biskupe diljem svijeta da potpišu peticiju kojom bi se ustanovila dogma o Mariji kao duhovnoj majci cijelog čovječanstva, Suotkupiteljici, Odvjetnici i Posrednici svih milosti.

Do proglašenja ipak nije došlo, a razlog se mora tražiti i u činjenici da postoji velik broj teologa i svećenika koji se protive službenom davanju suotkupiteljskog naslova Djevici Mariji.

Dapače sam Benedikt XVI. (tada još kao Joseph Ratzinger, prefekt Kongregacije za nauk vjere) izjavio je 2002. u knjizi razgovora s Peterom Seewaldom “Bog i svijet” kako smatra da se tom zahtjevu, premda su peticiju potpisali milijuni ljudi, neće udovoljiti u “vidljivoj budućnosti”. Ratzinger je također istaknuo kako Kongregacija za nauk vjere smatra kako su atributi koji se žele ovime istaknuti bolje izraženi u drugim marijanskim naslovima.

“Izraz Suotkupiteljica u prevelikoj mjeri odstupa od jezika Svetog pisma i crkvenih otaca te stoga može dovesti do zabluda… Pravilna namjera izražena je na krivi način. Sa stajališta vjere, kontinuitet u terminologiji s jezikom Svetog pisma i crkvenih otaca po sebi je izrazito važan element; neprilično je jednostavno manipulirati jezikom.”

Također na Kongresu mariologa koji se 1996. održao u poljskoj Częstochowi, na zahtjev Svete Stolice uspostavljena je posebna komisija koja je trebala dati mišljenje o mogućem proglašenju 5. dogme. Komisija je jednoglasno donijela odluku kako to proglašenje ne bi bilo prikladno.

Neki razlog protiv službenog proglašenja dogme vide i u ekumenizmu. Naime smatra se kako bi naslov “Suotkupiteljica” mogao osobito smetati protestantskim zajednicama s kojima Crkva traži puno jedinstvo.

Robert Fastiggi s druge strane smatra kako bi davanje tog naslova zapravo “pomoglo ekumenizmu” jer bi “odvojena braća vidjela na koji način mi razumijemo Marijino duhovno majčinstvo”.

Nije poznato kakvo mišljenje o cijelom slučaju ima papa Franjo, ali konačna odluka o novom naslovu Marije bit će njegova, donesena nakon konzultacija s brojnim teolozima.

Tino Krvavica | Bitno.net