AFRIKA PREUZELA PRIMAT Latinska Amerika više nije područje s najvećim brojem kršćana u svijetu Centar za istraživanje globalnog kršćanstva broj kršćana u svijetu procjenjuje na 2,5 milijardi, od čega katolici čine 49%. Foto: Catholic Church England and Wales Latinska Amerika, područje poznato po svojoj bogatoj kršćanskoj, a osobito katoličkoj kulturi više nije područje s najvećim brojem kršćana u svijetu. Primat je, prema posljednjem istraživanju koje je u travnju objavio Centar za istraživanje globalnog kršćanstva, preuzela Afrika. “Crni kontinent” je prema podacima istog Centra prošle godine zauzimao drugo mjesto s 582 milijuna kršćana dok je Latinska Amerika brojila 591 milijun. No, u samo godinu dana Afrika je “dobila” gotovo 50 milijuna novih kršćana dok je broj istih na području južno od SAD-a narastao za “samo” 10 milijuna. Prema novim podacima drugi najmnogoljudniji kontinent danas broji 631 milijun kršćana, a Latinska Amerika 601 milijun. Na trećem mjestu je Europa s njih 571 milijun. Situacija je malo drugačija što se tiče udjela kršćana u ukupnoj populaciji. Latinska Amerika tu još uvijek drži primat s čak 92% stanovnika koji se identificiraju kao kršćani. Europa i Sjeverna Amerika drže drugo i treće mjesto sa 77% i 76%. Kontinent s najmanjim udjelom kršćana je Azija gdje oni čine samo 9% ukupne populacije. Centar za istraživanje globalnog kršćanstva broj kršćana u svijetu procjenjuje na 2,5 milijardi, od čega katolici čine 49%. Zanimljivo je istaknuti da podaci pokazuju kako se težište kršćanstva u posljednjih 50 godina prebacilo sa Sjevera na Jug. Dok je 1970. 57% kršćana živjelo na Globalnom sjeveru danas “sjevernjaci” čine samo 34% ukupnog broja kršćana, naspram 66% onih na Jugu. Tino Krvavica | Bitno.net Podijeli:
SVJEDOK VJERE Mučenik za vjeru vlč. Stjepan Horžić: Partizanu koji ga je ubio rekao je ‘Molit ću se za tebe gore’
VELIKE MISTIČARKE KATOLIČKE CRKVE (10) Blažena Aleksandrina da Costa – žena koju je Sotona mrzio savršenom mržnjom
PROTIV 'GOSPODARSTVA KOJE UBIJA' Ovo su glavni naglasci prve apostolske pobudnice Lava XIV. ‘Dilexi te’