NAKON ŠESNAEST MJESECI Kardinal Zuppi nastavlja humanitarnu inicijativu u Moskvi Predsjednik Talijanske biskupske konferencije kardinal Matteo Zuppi započeo je 14. listopada novi posjet Rusiji, u okviru misije koju mu je Papa povjerio prošle godine. Predviđen je susret s vlastima. Tiskovni ured Svete Stolice objasnio je da je riječ o putovanju radi procjene budućih napora za podupiranje vraćanja ukrajinske djece u obitelji i razmjene zarobljenika, s ciljem postizanja toliko željenoga mira Vatican News Podijeli: Foto: Snimka zaslona Nakon šesnaest mjeseci, kardinal Matteo Zuppi, predsjednik Talijanske biskupske konferencije, vraća se u Moskvu u novu misiju u okviru humanitarne inicijative Svete Stolice za pronalaženje putova mira za “napaćenu” Ukrajinu. Priopćio je to ravnatelj Tiskovnoga ureda Svete Stolice Matteo Bruni. Potvrđujem – stoji u priopćenju – da je kardinal Matteo Zuppi danas započeo novi posjet Moskvi, u okviru misije koju mu je papa Franjo povjerio prošle godine, kako bi se susreo s vlastima i procijenio buduće napore za podupiranje vraćanja ukrajinske djece u obitelji i razmjene zarobljenika, s ciljem postizanja toliko željenog mira. Misija iz lipnja 2023. godine Kardinal Zuppi je već bio u Moskvi 28. i 29. lipnja 2023., u drugom dijelu njegove misije, nakon onoga u Kijivu, tijekom kojega se susreo i s predsjednikom Volodimirom Zelenskijem. Nakon toga, tijekom sljedećih je mjeseci bio u Washingtonu i Pekingu. Tijekom 48 sati provedenih na ruskom tlu kardinal je imao susret s Kirilom, patrijarhom Moskve i cijele Rusije. Plodonosan susret – tim ga je riječima u priopćenju opisao Tiskovni ured svete Stolice, ističući da je kardinal prenio patrijarhu Kirilu pozdrave Svetoga Oca. Papin je izaslanik s patrijarhom razgovarao o humanitarnim inicijativama koje bi mogle olakšati mirno rješenje. Razgovor s povjerenicom za prava djece Kardinal je potom imao dva odvojena institucionalna sastanka; najprije s Jurijem Ušakovim, pomoćnikom predsjednika Vladimira Putina za vanjskopolitička pitanja, a zatim s Marijom Lvovom-Belovom, povjerenicom za prava djece. U tim je razgovorima snažno istaknut humanitarni vidik inicijative, kao i potreba da se postigne toliko željeni mir. Konkretno, s Lvovom-Belovom – kako je toga dana objavljeno na mrežnoj stranici povjerenice, uz fotografiju kardinalova posjeta – kardinal Zuppi je razgovarao o takozvanim humanitarnim pitanjima koja se odnose na vojne operacije i na zaštitu pravā djece. Odnosno, pozornost je posvećena pitanju više od 19.000 ukrajinskih maloljetnika koji su prisilno dovedeni u Rusiju. To je problem za koji je predsjednik Zelenskij zatražio pomoć Svete Stolice u prigodi audijencije kod pape Franje u svibnju 2023. godine. Taj je zahtjev ponovno uputio i u audijenciji kod Pape u Vatikanu u petak, tijekom koje se ukrajinski čelnik usredotočio na sve ukrajinske zatvorenike; ne samo na djecu, nego i na novinare. Rezultati diplomatskih napora Zahvaljujući kanalu koji je otvorio kardinal Zuppi, određeni broj ukrajinske djece koju su okupacijske snage odvele u Rusiju mogao se vratiti kući. Posljednjih je mjeseci dopredsjednica ukrajinskog Parlamenta Olena Kondratiuk – obznanivši sastanak u Rimu s predsjednikom Talijanske biskupske konferencije – zahvalila kardinalu, ističući da je “humanitarna diplomacija” Svete Stolice dala značajne rezultate. Među njima je i oslobađanje dvojice svećenika redemptorista uhićenih u studenom 2022., a koje je Rusija pustila na slobodu u razmjeni zarobljenika s Ukrajinom 29. lipnja. Rezultat je to za koji je sâm predsjednik Zelenskij izrazio zahvalnost Svetoj Stolici na njezinim naporima. Poštovanje ljudskih prava Ukratko, kardinalovo je putovanje pokrenulo mehanizam, “spor” – kako je Papin državni tajnik kardinal Pietro Parolin rekao u raznim prilikama – ali koji ide naprijed. Upravo je kardinal Parolin u rujnu imao videokonferenciju s Tatjanom Moskalkovom, povjerenicom za ljudska prava Ruske Federacije. Tijekom razgovora – kako je toga dana izvijestio Tiskovni ured Svete Stolice – kardinal je ponovno istaknuo potrebu zaštite, u kontekstu sukoba, temeljnih ljudskih prava potvrđenih međunarodnim konvencijama. Podijeli:
SVJEDOK VJERE Mučenik za vjeru vlč. Stjepan Horžić: Partizanu koji ga je ubio rekao je ‘Molit ću se za tebe gore’
VELIKE MISTIČARKE KATOLIČKE CRKVE (10) Blažena Aleksandrina da Costa – žena koju je Sotona mrzio savršenom mržnjom
PROTIV 'GOSPODARSTVA KOJE UBIJA' Ovo su glavni naglasci prve apostolske pobudnice Lava XIV. ‘Dilexi te’
LEKCIJE IZ LISIEUXA Zašto je 100 godina nakon kanonizacije Mala Terezija i dalje mnogima omiljena svetica?