Mlađi američki svećenici daleko su konzervativniji od starijih svećenika. Rezultat je to istraživanja provedenog ove godine koji potvrđuje generacijsku podjelu među klerom u SAD-u, prenosi CNA.

Nacionalnu studiju o katoličkim svećenicima, objavljenu 14. listopada, naručio je “Catholic Project” pri Američkom katoličkom sveučilištu, a proveo Gallup.

Prema izvješću, istraživanje iz 2025. „vjerno odražava“ otkrića iz 2022. i pokazuje „jasan generacijski pomak” od liberalnih prema konzervativnijim stavovima.

Oko 51% svećenika zaređenih 2010. ili kasnije izjavilo je da su njihovi politički stavovi konzervativni ili vrlo konzervativni. Njih 37% reklo je da su umjereni, a preostalih 12% kaže da su im stavovi liberalni ili vrlo liberalni.

Od svećenika zaređenih između 2000. i 2009., 44% ih je bilo konzervativno ili vrlo konzervativno, a 44% umjereno. Samo 12% svećenika zaređenih u tim godinama reklo je da su liberalni ili vrlo liberalni.

Svećenici zaređeni između 1990. i 1999. naginjali su na konzervativnu stranu, ali u manjoj mjeri. 38% njih su rekli da su konzervativni, 34% se izjašnjavaju kao umjereni, a 26% kaže za sebe da su liberalni ili vrlo liberalni.

Među svećenicima zaređenim od 1980. do 1989. konzervativizam pada na oko 22%, a 36% sebe naziva umjerenima. Oko 40% izjašnjavaju se kao liberalni ili vrlo liberalni.

Stariji svećenici su daleko liberalniji. Većina svećenika zaređenih između 1975. i 1979., oko 53%, kaže da su ili liberalni ili vrlo liberalni. Oko 34% su umjereni, a 11% konzervativni. Oko 61% svećenika zaređenih prije 1975. reklo je da su liberalni ili vrlo liberalni, 25% su umjereni, a 13% konzervativni.

Teološke sklonosti svećenika slijedile su sličan obrazac, s još oštrijim padom teološkog progresivizma. Oko 70% svećenika zaređenih prije 1975. nazivalo se teološkim progresivcima, a samo 8% svećenika zaređenih 2010. ili kasnije reklo je isto.

Oko 70% najmlađih svećenika izjašnjava se kao konzervativni/ortodoksni ili vrlo konzervativni/ortodoksni po teološkim pitanjima.

Političke i teološke promjene rezultiraju generacijskim podjelama oko stavova kojim pitanja Crkva treba dati prioritet, poput klimatskih promjena, rada s LGBTQ osobama i sinodalnosti.

Što se tiče klimatskih promjena, 78% svećenika zaređenih prije 1980. reklo je da bi to trebao biti prioritet, kao i 61% svećenika zaređenih između 1980. i 1999. Samo 35% svećenika zaređenih 2000. ili kasnije složilo se s tim.

Trend je sličan i kod rada s LGBTQ zajednicom, pri čemu 66% svećenika zaređenih prije 1980. to naziva prioritetom, ali s time se slaže samo 49% svećenika zaređenih između 1980. i 1999. te 37% svećenika zaređenih 2000. ili kasnije.

Neka pitanja pokazuju manje generacijske podjele. Na primjer, 93% svećenika zaređenih prije 1980. smatra imigraciju i pomoć izbjeglicama prioritetom, kao i 82% zaređenih između 1980. i 1999. te 74% zaređenih 2000. ili kasnije. Također, 98% svećenika zaređenih prije 1980. smatra da su siromaštvo, beskućništvo i nesigurnost u opskrbi hranom prioriteti, kao i 92% zaređenih između 1980. i 1999. te 79% zaređenih 2000. ili kasnije.