DOGOVOR PATRIJARHA Poznati datum i mjesto svepravoslavnog Sabora, prvog nakon 1200 godina Vijest je objavljena nakon zaključenog susreta u Ženevi gdje su ekumenski carigradski patrijarh Bartolomej I. i predstavnici najvećih autokefalnih Crkvi dogovarali konačne detalje povijesnog susreta Foto: Shutterstock.com Veliki svepravoslavni Sabor koji će okupiti najveće pravoslavne Crkve na svijetu, prvi takav nakon više od 12 stoljeća, održat će se od 16. do 27. lipnja ove godine u Pravoslavnoj akademiji na grčkom otoku Kreti. Ova je vijest objavljena nakon zaključenog susreta u Ženevi gdje su ekumenski carigradski patrijarh Bartolomej I. i predstavnici najvećih autokefalnih Crkvi dogovarali konačne detalje povijesnog susreta. Kako je preneseno, susret je održan i radi konačnog odobrenja dokumenata koji će biti prezentirani na Saboru. Sudionici su održali i zajedničku liturgiju koju je predvodio patrijarh Bartolomej I. Pozvano je i pravoslavne vjernike na molitvu za uspješan ishod Sabora. Spomenute su i teme o kojima će se na njemu raspravljati. Među njima su poslannje pravoslavnih Crkvi u suvremenom svijetu, pravoslavna dijaspora, autokefalnost crkvi i način i kriteriji njihova oglašavanja, sakrament braka i problemi s kojima je sada suočen, važnos posta i njegovo pridržavanje danas, te naposlijetku, odnos pravoslavlja s drugim vjerama. Informirano je i o utemeljenju tajništva svepravoslavnog Sabora koje će voditi računa o njegovom tijeku. Na susretu su osim partijarha Bartolomeja među ostalima bili i partijarh Aleksandrije Teodor, moskovski patrijarh Kiril, patrijarh Jeruzalema Teofil, srpski patrijarh Irenej, patrijarh bugarski Neofit, rumunski Danijel i drugi. Nije bio nazočan arhiepiskop Atene i cijele Grčke Jeronim – zbob, kako je navedeno, osobnih razloga, ali je poslao svoje predstavnike. Pripreme za Veliki sabor pravoslavlja počele su još u 1960-ima, pod utjecajem odluke Ivana XXIII. o sazivanju Drugoga vatikanskog sabora. Međutim, ubrzo su na površinu izbile razlike između raznih autokefalnih Crkvi i cijela je priča stala. U nekoliko posljednjih desetljeća ponovno je obnovljena, a glavni inicijator jest Carigradska patrijaršija. Pravoslavna tradicija priznaje prvih sedam crkvenih sabora kao opće, “vaseljene”, i to su oni koji su se dogodili između 325. i 787. Posljednji koji svi pravoslavci priznaju takvim održan je u Niceji, 787. godine. G. An. | Bitno.net Podijeli:
NOVI HRVATSKI PRIJEVOD Ekskluzivno objavljujemo proslov mons. Dražena Kutleše novom prijevodu Biblije
TONČI MATULIĆ O EUTANAZIJI (3) Kršćanski govor o patnji i smrti – izlaz iz začaranog kruga očaja i beznađa
NOVA RECENZIJA Prolog pjesmarice Boba Dylana: novo izdanje ‘The Bootleg Series’ kao dokument početka jedne velike glazbene priče
TONČI MATULIĆ O EUTANAZIJI (2) Od individualizma do indiferentizma: Zašto kultura života uzmiče pred kulturom smrti?