640px-Euromaidan_Kyiv_1-12-13_by_Gnatoush_005[1]

Situacija u Ukrajini i dalje ostaje napeta. Rusi na granici s Ukrajinom gomilaju vojsku, ukrajinska strana više je puta objavila kako je uhitila ruske diverzante i špijune. S Krima stiže val izbjeglica. Prema tvrdnjama ljudi koji bježe s Krima, domove krimskih Tatara, katolika i protestanata nepoznati ljudi označuju bijelim križićima. Ali ovu je informaciju doista nemoguće provjeriti zbog totalne informacijske blokade poluotoka.

I dok ukrajinski političari još uvijek traže miran izlaz iz situacije, retorika Rusije postaje sve ratobornija. Kako prenose i ukrajinski i ruski mediji, u Rusiji se pojačava ratna antiukrajinska histerija. Mnogi analitičari smatraju rat između Ukrajine i Rusije neizbježnim, mnogi strahuju da bi on mogao postati početkom Trećeg svjetskog rata. Pa čak i ako ne dođe do globalnog sukoba, Europa neće lako proći u slučaju sveobuhvatnog rata na ukrajinskim terenima. Nije riječ samo o valu izbjeglica koji će doći u europske zemlje ili prestanku tranzita ruskog plina o kojem jako ovisi njemačka ekonomija, već i o opasnosti od radioaktivnog i kemijskog onečišćenja koji će daleko nadmašiti posljedice Černobila te o mogućim ozbiljnim problemima s električnom energijom za dio europskih zemalja u koje Ukrajina izvozi struju. U Ukrajini je pet atomskih centrala s ukupno 15 reaktora. U Černobilu je eksplodirao samo jedan. U Ukrajini postoji dosta razvijena kemijska industrija. Sve to čini rat u Ukrajini potencijalnom katastrofom nesagledivih razmjera.

Pred licem tolike opasnosti kršćani bi trebali zaboraviti, bar na neko vrijeme, svoje sukobe i nesporazume te se ujediniti u molitvi za mirno rješenje ukrajinske krize koja polako postaje globalnom prijetnjom.

Bogu hvala što su se mnogi kršćani u svijetu već ujedinili u molitvi na tu nakanu. Tako se predsjednik Biskupske konferencije SAD-a nadbiskup Joseph Kurtz obratio pismom ukrajinskim katolicima izrazivši u ime američkog katoličkog episkopata divljenje borbi ukrajinskog naroda za demokraciju i samostalnost te divljenje hrabrom svjedočenju katoličkih svećenika oba obreda u Ukrajini, koji su unatoč opasnosti od progona, pa čak i fizičke likvidacije, ostali vjerni svom poslanju, boreći se za temeljna ljudska prava i slobodu naroda. Mons. Kurtz u ime američkog episkopata obećao je ukrajinskim katolicima snažnu molitvenu potporu te nadu u mirno rješenje krize.

Molitve za mir u Ukrajini organizirane su i u Italiji. Tako je primjerice u Genovi nadbiskup i kardinal Angelo Bagnasco na Misi za mir u Ukrajini pozivao vjernike na molitvu za mir u toj zemlji. Naglasio je da moleći za mir u Ukrajini, Talijani mole i za sebe jer je sukob u Ukrajini – prijetnja cijeloj Europi.

Državni tajnik Vatikana kardinal Pietro Parolin poručio je da će Sveta Stolica pokušati svim dostupnim sredstvima doprinijeti mirnom rješenju ukrajinsko-ruskog sukoba te je tom prigodom pozvao vjernike da molitvom odgovore na ovu prijetnju svjetskom miru. Potporu ukrajinskim katolicima izjavili su i predsjednici Biskupskih konferencija južne i istočne Europe.

Ukrajinski katolički biskupi oba obreda uz pozive na molitvu za mir također poduzimaju diplomatske mjere tražeći mirno rješenje krize. Tako se rimokatolički nadbiskup Lavova, bivši tajnik bl. Ivana Pavla II. mons. Mienczyslaw Mokszycki već susreo s mnogim utjecajnim europskim političarima. Veliki nadbiskup kijevsko-galički mons. Svjatoslav Ševčuk praktički svakog dana održava susrete sa svjetskim političarima i diplomatima. Mnogi katolički biskupi iz Ukrajine također su vrlo aktivni u diplomatskoj akciji spašavanja mira u Ukrajini. Uz to diljem Ukrajine traju molitvene akcije koje su često ekumenskog karaktera. Osim toga ukrajinski katolici svakog dana u 21 h po istočnoeuropskom vremenu (20 h po srednjoeuropskom) združuju se u molitvi za mir i slobodu u Ukrajini.

Sadašnja ukrajinska vlast također poziva vjernike na molitvu za mir. Osim toga ministar obrane Ukrajine Ihor Tenjuch obratio se kršćanskim Crkvama i zajednicama s apelom da molitveno podupru nastojanja države oko mirnog rješenja ukrajinsko-ruskog sukoba.

„Glas Crkve za mir sada je potreban kao nikad prije. Jer ga slušaju i vjernici i nevjernici, vojnici i članovi njihovih obitelji, vojska i civili. Molimo vas da i dalje stojite u širenju istine i podržavate narod u nakani služiti Bogu”, obratio se ukrajinski ministar Crkvama, moleći za molitvenu potporu.

Za Bitno.net iz Ukrajine

Orest Wilczynski, svećenik Ukrajinske grkokatoličke crkve