Jedan član našega uredništva ovih dana ponovno je primio upozoravajuću poruku o povezanosti multinacionalne kompanije Procter & Gamble sa sotonizmom. Bez obzira na to što je ova informacija demantirana prije trideset godina, poruke ovakvoga sadržaja redovito ponovno ožive na društvenim mrežama i mobilnim aplikacijama. U tim porukama kupci se pozivaju na bojkot proizvoda, kao što su pelene Pampers, razni šamponi, žileti i ostali proizvodi za kućanstvo, koje proizvodi tvrtka P&G. U ovome tekstu ćemo pokušati objasniti kako je nastala ova teorija, ali i zbog čega na nju ne bi trebalo nasjedati.

Priča o “vražjim poslovima u P&G-u” pojavila se 1980. godine kada je u The Minneapolis Tribuneu objavljen članak o sotonističkim obilježjima koji se kriju u logotipu kompanije. Nakon toga američki mediji objavili su još nekoliko napisa o povezanosti P&G-a sa sotonizmom. Međutim, ozbiljna prijetnja poslovanju kompanije pojavila se 1985. godine kada je lansirana priča da je predsjednik P&G-a gostovao na jednoj američkoj nacionalnoj televiziji i potvrdio da veliki dio profita tvrtke odlazi u korist Sotonističke crkve. Tom prilikom navodno je potvrdio kako se na logotipu, odnosno znaku P&G-a, nalazi sotonistički simbol i broj 666.

Kasnije su se pojavile nove glasine, prema kojima je predsjednik kompanije ovo priznanje ustvari izgovorio nekoliko godina kasnije nego prema ovim verzijama. Nadalje, prema jednoj verziji čovjek je gostovao u emisiji Jenny Jones Showa, a prema drugoj u Phil Donahue Showu. Kasnije se ispostavilo da je riječ o potpunoj izmišljotini. Predsjednik kompanije nikada nije izgovorio ove riječi. Priču je potencirao letak koji je lansirala konkurentska kompanija, a i prenio jedan katolički švicarski list.

Kako je osnovana kompanija

Američku kompaniju P&G osnovali su 1837. godine proizvođač svijeća William Procter i proizvođač sapuna James Gamble, koji su se oženili dvjema sestrama. Njihov punac ih je nagovorio da se udruže i osnuju zajedničku tvrtku. Prvi značajan profit ostvarili su od prodaje jeftinog bijelog sapuna, a već krajem 19. stoljeća osmislili su 30 različitih vrsta sapuna. Godine 1945. P&G je vrijedio 350 milijuna dolara i započeo ozbiljan proboj na strano tržište. Danas se ubraja među 15 najuspješnijih svjetskih tvrtki, s godišnjim prometom od oko 40 milijardi dolara.

Kada je sredinom osamdesetih buknula teorija o njihovoj povezanosti sa sotonizmom, kompanija se našla u ozbiljnim problemima. Vodstvo  je 1985. godine održalo veliku tiskovnu konferenciju na kojoj su izjavili kako mjesečno primaju tisuće poziva ljutih i zabrinutih kupaca. Tvrtka je otvorila poseban broj telefona putem kojih su kupcima odgovarali na optužbe. „To nije istina. Ne znamo tko je pokrenuo ovu priču. Znate li kako se teško boriti protiv ovakvih glasina“, izjavio je W. Wallace Abbott, potpredsjednik P&G-a. Vodstvo kompanije je tada pozvalo biskupe i druge vjerske vođe da svojim vjernicima prenesu istinu, odnosno demantiraju glasine, koje su bile pokrenute zlonamjernim tumačenjem njihova logotipa.

Znak mjeseca na proizvodima P&G-a pojavio se 1882. godine. U svojem originalnom izdanju, logotip tvrtke prikazivao je mjesec s ljudskim profilom i 13 zvijezdi, koje su simbolizirale tadašnje američke savezne države. U sljedećoj verziji lik na mjesecu dobio je kosu. Prve kritike na logotip pojavile su još 1930. godine kada su kupci u kovrčama prepoznali brojku 666. Zbog toga je početkom devedesetih godina prošlog stoljeća kompanije odlučila izravnati, odnosno ispeglati kosu na logotipu.

Što označava mjesec na logotipu kompanije

Kada se 1995. godine ponovno aktualizirala teorija o njihovoj povezanosti sa sotonistima, P&G je odlučio maknuti simbol mjeseca iz svojeg logotipa. Iste godine P&G je dobio sudski spor, vrijedan gotovo 20 milijuna dolara, koji je vodio protiv bivše konkurencije tvrtke Amway. Na sudu su završili jer je Amway oživio glasine o povezanosti P&G-a sa sotonistima. Inače, kompanija je tijekom trideset godina dobila desetak sličnih tužbi.

Prije pet godina Business Insider je objavio da je P&G ponovno vratio mjesec u svoj znak i time konačno stao na kraj s opasnom teorijom zavjere. P&G je tada objasnio kako mjesec i zvijezde na njihovom znaku reflektiraju sposobnost kompanije da svojim proizvodima u svako doba, danju i noću, dotiču živote svojih kupaca.

Najoštrija kampanja protiv P&G-a razvila se u Poljskoj i Njemačkoj. Zbog toga je rimokatolički nadbiskup Cincinnatija Daniel Eduard Pilarczyk, na čijem se teritoriju nalazi sjedište kompanije, poslao pismo poljskom kardinalu. U njemu je izjavio kako ne postoji ni najmanja osnova za tvrdnju da je P&G upleten u đavolski kult. „Ne znam kako je ova kleveta nastala, ali ona podsjeća na besmislice koje se redovito pojavljuju u američkim medijima“, napisao je. Američki nadbiskup je dodao kako je svjestan da nikakvo objašnjenje neće zauvijek smiriti glasine. Na klevetu je reagirao i kölnski nadbiskup kardinal Joachim Meisner, koji je, nakon što je obišao sjedište P&G-a u Euskirchenu, izrazio potporu tvrtki i osudio klevete.

Pozadina priče o P&G-u i sotonistima

Pozadinu ove priče, s kojom se P&G povezuje više od trideset godina, ustvari treba staviti u kontekst zbivanja iz sedamdesetih godina prošloga stoljeća, kada su se u Americi pojavili razni sotonistički kultovi. Sve je kulminiralo panikom koju je izazvalo suđenje obitelji Manson, ali i strahom koji je usadio film Egzorcist. Britanski sociolog Stanley Cohen 1972. godine takvo ponašanje je nazvao „moralnom panikom“, koju je dodatno podgrijavao senzacionalistički pristup američkih medija ovim temama.

Prije pet godina Glas Koncila objavio je odgovor na pitanje jednog čitatelja, kojega je interesiralo kako da se postavi prema informaciji o P&G-ovim proizvodima. U odgovoru Glasa Koncila piše kako je ovaj hrvatski katolički tjednik 1993. godine objavio tekst pod naslovom “Savez sa Sotonom”, u kojemu se uredništvo pozvalo na informacije iz švicarskog katoličkog glasila, koje je u Hrvatskoj prvi prenio tadašnji Nedjeljni list. „No, kasnije se ispostavilo, i to je već objavljeno u Glasu Koncila, da je taj švicarski katolički list nasjeo anonimnom letku koji je zacijelo lansirala – nelojalna konkurencija“, objasnili su u Glasu Koncila.

U odgovoru je također piše kako kupac prije kupnje proizvoda nije dužan ispitivati moralni i vjerski život osoba koje su sudjelovale u proizvodnji ili trgovini. „Dakle, kao vjernik slobodno kupujte proizvode svake tvrtke ako ste uvjereni da su za Vaše potrebe dobri i da Vam odgovaraju druge okolnosti tih proizvoda. A, kao što je očito i iz ovoga slučaja, kleveta je na žalost moguća ne samo u međuljudskim odnosima nego i u gospodarstvu“, stoji u odgovoru.

Rašeljka Zemunović | Bitno.net