Riječki nadbiskup Mate Uzinić kazao je kako više nije predsjednik Vijeća HBK-a za laike.

„Nisam, nažalost, više predsjednik Vijeća HBK-a za laike. Naime, Hrvatska biskupska konferencija na našem posljednjem zasjedanju, prije mjesec dana, nije podržala moju viziju rada tog Vijeća i planove i programe koje smo kao Vijeće usvojili i planirali u idućem razdoblju“, kazao je Uzinić u razgovoru za Zvona, dodavši da mu je nakon neiskazane podrške ostanak na službi „postao besmislen“.

Govoreći o tome kako ocjenjuje stanje laikata u Crkve, Uzinić je spomenuo dvije dominantne duhovnosti „autoreferentnu, koja od Boga traži zadovoljenje vlastitih potreba, i ispolitiziranu, koja ga želi iskoristiti u političke svrhe“.

Nasuprot njima, Uzinić je kazao kako je u njegovoj viziji valjalo ojačati treću skupinu „kojoj su okosnica laici teolozi, a koja je svjesna svojih karizmi i darova. Oni se, na ravnopravan način s nama klericima, žele ugraditi u Crkvu i njezino poslanje, a dijalogom sa suvremenim svijetom koji ne razumijevaju kao neprijatelja nego kao izazov i poslanje, žele dati kršćanski pečat društvenoj zajednici u kojoj živimo.“

„Naše je Vijeće željelo poticati takav laikat i na svim drugim razinama. Željeli smo u svakoj biskupiji imati nekoga tko bi nam u tome pomagao, kako bismo time ojačali uloge i aktivnosti laika u našoj Crkvi“, kazao je riječi nadbiskup dodavši kako su u tu svrhu planirane online edukacije za formaciju vjernika laika u biskupijama te ažuriranje podataka o laičkim udruženjima.

„Već smo pripremili online obrazac kako bi se stvorila cjelovita baza podataka. Planirali smo, nakon što dobijemo podatke, organizirati godišnje susrete da bismo se međusobno bolje upoznali, izmijenili iskustva i nešto naučili jedni od drugih“, kazao je.

Govoreći o dugoročnoj viziji, Uzinić je kazao kako mu je želja bila „razmotriti i vrednovati mjesto i ulogu vjernika laika u svjetlu Drugog vatikanskog koncila i poslijekoncilskog učiteljstva; pridonijeti većoj svijesti crkvenosti kod svih krštenika, kao i odgovornosti za život po evanđelju, evangelizaciju i crkveno zajedništvo“.

Osim toga, nadbiskup je s kolegama iz Vijeća planirao pokrenuti dijalog i suradnju među vjernicima laicima te ih potaknuti na koordinirano djelovanje u vidu organizacije redovitih skupova i prigodnih i drugih tematskih susreta.

„Sve su to bili naši planovi, ali, nažalost, nisu prihvaćeni. Da su prihvaćeni, vjerujem kako bi uz pomoć vjernika laika Crkva u Hrvatskoj mogla brže i bolje odgovoriti na izazove današnjeg vremena. Upravo zato ne smijemo odustati nego trebamo pokušati učiniti ono što možemo. O tome puno toga ovisi“, kazao je Uzinić.