Nadbiskup Barišić: Prihvatimo Betlehemsko Dijete i odbacimo vladavinu egoizma Na polnoćki u splitskoj katedrali koju je predvodio nadbiskup splitsko-makarski Marin Barišić koncelebriralo je više svećenika „Slavimo najslavniji i najznačajniji rođendan ljudskoga roda. Bog iz ljubavi s Neba siđe k nama. U Betlehemskom Djetetu i sam postade onim koga ljubi – čovjekom! Ovo nemoćno, malo Dijete u svojoj ljubavi i služenju ostaje trajno prisutno. Izvor je i temelj rađanja novoga čovjeka i ljudskih odnosa u društvu”, rekao je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić predvodeći misu polnoćku u splitskoj prvostolnici Sv. Dujma, a prenijela je IKA. U homiliji nadbiskup je, osvrnuvši se na izvještaj u evanđelju: „Djevica Marija porodi Sina svoga, povi ga i položi u jasle jer za njih nije bilo mjesta u svratištu”, postavio pitanje ima li za Isusa mjesta danas. „Držimo li i dalje Betlehemsko Dijete na udaljenosti periferije? Podupirući vladavinu sebičnosti, urušavamo se ne samo gospodarski, nego duhovno i vrijednosno do te mjere da su nam poremećeni temeljni pogledi na čovjeka i društvo. Ne primjećujemo da je naš egoizam i protiv drugih i protiv nas samih. Sebičnost doista zavarava, obmanjuje i stvara podjele. Protivi se prirodi i logici, Bogu i bližnjemu. Ne rađamo se sami od sebe, niti možemo živjeti bez drugih. Protok informacija raste, komunikacijske mreže se šire, a gubi se iskreni razgovor i ljudski susret. Sebičnost u svim svojim oblicima priječi povijesni rast i izgradnju humanoga društva”, upozorio je nadbiskup i istaknuo kako je bližnji bitan za naše živote i našu sreću, koja se rađa iz odgovornosti i zauzetosti za druge. U nastavku je rekao kako je lako slaviti Božić kad smo zdravi, dobro nam ide, imamo radno mjesto, pristojna primanja, nemamo većih problema u braku i obitelji, i kad doživimo radost rođenja u obitelji, ali kako će poći u Betlehem i radovati se Božiću toliki među nama koji su bolesni, osamljeni, bez radnog mjesta i primanja, izigrani, prevareni, oni koji su doživjeli brodolom svoga braka, oni čiju je obitelj smrt pohodila i ostavila veliku prazninu u domu i bol u srcu? „Uza sve to, unatoč životnim križevima i ranama, u iskrenom susretu pogleda s Betlehemskim Djetetom, naša radost bit će još veća i dublja. Doista, Njegovo rođenje radost je za sve ljude, a osobito za one koji ljudski gledano nemaju razloga radovati se. U tami noći na periferiji u jaslama, prihvaćajući nas, sve naše radosti i žalosti, novorođeni Spasitelj dolazi k nama u našu zatvorenu i krutu stvarnost. Božja ljubav u nemoćnom Djetetu prilazi tiho i nježno u našu tvrdoću, zagrijava našu hladnoću, osvjetljava našu tamu, smiruje naš nemir, daruje smisao našoj izgubljenosti, iskazuje ljubav i pruža zaštitu života i ljudskog dostojanstva”, rekao je. Nadbiskup je istaknuo kako i svjetlo „svakog od nas osvjetljava put drugima do Betlehema i kako smo svi potrebni solidarnosti, pažnje, pomoći i ljubavi”. “U duhu kršćanskog Božića poziva nas papa Franjo da odvažnije pođemo ususret čovjeku na sve široj i prostranijoj društvenoj periferiji, te potaknuti Božjim čovjekoljubljem i milosrđem, zauzetom ljudskošću i vjerom svjedočimo svoje bogoljublje i čovjekoljublje”, istaknuo je nadbiskup. Čestitajući Božić i betlehemskim svjetlom obasjanu i blagoslovljenu Novu 2014. godinu, nadbiskup je pozvao vjernike da se s udivljenjem i zahvalnošću otvore i prihvate Betlehemsko Dijete, da ga prime u svoje povoje nade, pomirenja, ljubavi, pobožnosti, utople povojima molitve raspjevanog Božića i Svoga Spasitelja prime u svoje srce i obiteljske odnose. Pjevao je katedralni zbor pod ravnanjem mo. Šime Marovića, a misu su izravno prenosili Hrvatski Radio Split i Televizija Jadran. IKA Podijeli:
SVJEDOK VJERE Mučenik za vjeru vlč. Stjepan Horžić: Partizanu koji ga je ubio rekao je ‘Molit ću se za tebe gore’
VELIKE MISTIČARKE KATOLIČKE CRKVE (10) Blažena Aleksandrina da Costa – žena koju je Sotona mrzio savršenom mržnjom
PROTIV 'GOSPODARSTVA KOJE UBIJA' Ovo su glavni naglasci prve apostolske pobudnice Lava XIV. ‘Dilexi te’
LEKCIJE IZ LISIEUXA Zašto je 100 godina nakon kanonizacije Mala Terezija i dalje mnogima omiljena svetica?