Bleiburg

Treba žaliti žrtve Jasenovca, ali ni Bleiburg se ne smije preskočiti, poručio je predsjednik HBK mons. Marin Srakić, otvarajući u srijedu međunarodni znanstveni skup u sjedištu HBK na zagrebačkom Ksaveru “Hrvatski mučenici i žrtve iz vremena komunističke vladavine”.

– Istraživanje istine nije prevrtanje suhih kostiju nego izraz humanosti i pijeteta prema članovima naše obitelji, prijateljima i poznanicima te ostalim članovima hrvatskog i ostalih naroda. Mi nismo zarobljenici povijesti i prošlosti. Mi nismo ni zaljubljenici te prošlosti, nego zaljubljenici neiskrivljene povijesti našega naroda. Treba žaliti žrtve Jasenovca, Auschwitza i voditi učenike na mjesta tragedije i zločina, kao što reče jučer jedan predstavnik vlasti, ali ni Bleiburg ni druge jame ne smiju se preskočiti i prešutjeti pred našim mladim generacijama – poručio je mons. Srakić i na taj način neizravno odgovorio na nedavnu izjavu predsjednika države Ive Josipovića da se u školama više treba učiti o zločinima u Jasenovcu.

– Nakon što je prije 67 godina završio Drugi svjetski rat, mnogi su narodi odahnuli od terora fašizma i nacizma. Na žalost, umjesto u razdoblje slobode, hrvatski narod ušao je u drugo teško razdoblje osvete, masovnih likvidacija, zločina, smaknuća, deportacija – beskrajnog oceana stradanja. Nevinost ili krivnju pojedinca nisu istraživali ili proglašavali mjerodavni sudovi, nego milicija u kojoj su prema sudu samog polit-komesara bili kriminalni tipovi, šverceri, dezerteri. Bili su likvidirani ne samo stvarni, nego i mogući, potencijalni neprijatelji naroda. A narodni neprijatelji bili su, između ostaloga, popovi, kulaci i svi oni koji su nešto posjedovali i nešto značili u društvu, te isto tako oni koji su hrabro svjedočili svoju vjeru“ – rekao je mons. Srakić.

Glavni organizator skupa gospićki i senjski biskup mons. Mile Bogović predložio je da kod crkve sv. Marka grob u Udbini bude “svehrvatski grob” za ostatke neidentificiranih žrtava. Bogović pretpostavlja da će ih biti jako mnogo kada se započne s istraživanjima skrivenih jama kojih na području Hrvatske, kako se procjenjuje, ima oko 900.

Darko Pavičić

S dopuštenjem autora preneseno s portala Vecernji.hr