Kroz tjedan dana djelovanja, misionari se na različite načine trude približili ljudima, i to u različitim segmentima svakodnevnog života. Ovisno o gradu gdje su pozvani, posjećuju župe i sve vjerničke skupine koje tamo djeluju, zatim dječje vrtiće, osnovne i srednje škole, fakultete, domove za starije i nemoćne osobe, bolnice, zatvore…

IMG_6948

Mislite li da misionari odlaze samo u nama daleke zemlje? Ako tako mislite, e pa varate se! Sjetimo se što je Isus rekao svojim učenicima prije uzašašća na nebo: “Idite po svem svijetu i naviještajte Radosnu vijest spasenja svemu stvorenju” (Mk 16, 15).

Dakle, po svem svijetu, što uključuje i Europu, a samim time i našu domovinu. Tko misli da Hrvatska nije misijska zemlja, također se vara. Statistički podaci od 90 posto katolika među Hrvatima već odavno ne odgovaraju stvarnoj slici na terenu kada je u pitanju odlazak u crkvu ili pak uopće življenje kršćanskih vrednota.

Stoga, Isus, kao prvi misionar, i danas poziva one koji neće misionarsko poslanje živjeti isključivo u zemljama trećega svijeta, već i u Europi, koja iz godine u godinu sve više gubi tradicionalno kršćanski identitet, bacajući u blato sve ono što su joj još apostoli a potom i brojne generacije misionara i propovjednika, svećenika, redovnika i redovnica, životom i djelom ugradili u srce njezina postojanja i opstanka. Jednostavno, svi oni su riječima i uzornim primjerom navješćivali Radosnu vijest evanđelja Isusa Krista.

IMG_6897

Red manje braće, kojega je utemeljio sv. Franjo Asiški, jest bratstvo u kojem braća, poticajem Duha Svetoga, odlučnije slijede Isusa Krista. Bogu, koga ljube iznad svega po zavjetovanju se potpuno posvećuju, živeći evanđelje u Crkvi na način kako ga je sv. Franjo opsluživao i predložio. Od samih početaka franjevaštva, franjevci su po primjeru sv. Franje i njegove prve braće obilazili gradove i sela, posebno u vremenima korizme i došašća, naviještajući Radosnu vijest spasenja. To su nadahnuće sv. Franjo i sva njegova braća prihvatili u poslušnosti prema Gospodinu Isusu i njegovu pozivu koji je uputio svojim učenicima.

Ovaj poziv je bio i poticaj mnogim misionarima i propovjednicima tako da su u mnogim narodima zaživjele tzv. pučke misije, koje su uvijek bile jedan doista velik impuls i poticaj u odvažnom življenju vjere kod mnogih vjernika koji su sudjelovali u ovakvim misijama. I u našem narodu su poznate ovakve vrste pučkih misija koje su se uglavnom događale na župama u sklopu pripreme na neke veće blagdane ili jednostavno kako bi se potaklo vjernike na što intenzivniji vjerski život.

“U tom duhu i mi članovi Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda, u zajedništvu s braćom i sestrama iz franjevačke obitelji, želimo ponuditi, u duhu nove evangelizacije na koju nas potiče papa Franjo, ove Franjevačke pučke misije na jedan novi, drugačiji način u ponovnom otkrivanju ljepote življenja Evanđelja, slušanja i prihvaćanja Riječi života i slavljenja svetih sakramenata Crkve kao neizrecivi dar Božje ljubavi za sve nas”, ističe fra Ivan Matić, voditelj Franjevačkih pučkih misija i ujedno na čelu Kuće susreta Tabor, gdje je prije dvije godine zamijenio pokojnog fra Zvjezdana Linića, poznatog, između ostalog, i kao vrsnog i ustrajnog pučkog misionara. Fra Ivan je nakon dobivanja zelenog svjetla od svojih poglavara za ovaj projekt, počeo okupljati mlađu braću franjevce, od svećenika i braće laika pa sve do bogoslova i čak novaka.

IMG_7209

Dugotrajne pripreme trajale su za odlazak u Čakovec u ožujku 2014. godine. Nakon što su braća franjevci tijekom tih tjedan dana posijali sjeme Božje Riječi među međimurskim (ne)vjerničkim pukom, led je probijen! Već je i to Gospodaru žetve bilo dovoljno da dotakne srce mladog Davida Vrbanca, koji je nakon misija prepoznao Božji poziv te iste godine ušao u postulaturu kod franjevaca u Samoboru. Uostalom, iznimno zadovoljstvo organizatora i domaćina bilo je veliki vjetar u leđa za daljnje misijske postaje. Na poziv župnika i cjelokupne župne zajednice te uz odobrenje mjesnog biskupa, uslijedio je Umag, Mali Lošinj, Bjelovar, Pula, Dubrovnik i Rijeka. Sljedeći na redu, ovih dana, je Rab, a potom i mnoga druga mjesta duž cijele Lijepe Naše.

“Navještaj Radosne vijesti nastojimo živjeti u ozračju iskrenog prijateljstva kroz susrete, međusobno slušanje i dijalog sa svim ljudima. Želimo da milina Evanđelja dotakne sva srca i sva životna okruženja ljudi: obitelj, posao, škole i druge institucije, naše ulice i trgove. To činimo kao bratstvo i zato nas je više u projektu”, dodao je fra Ivan Matić.

Što točno franjevci rade tijekom misija? Kroz tjedan dana djelovanja, misionari se na različite načine trude približili ljudima, i to u različitim segmentima svakodnevnog života. Ovisno o gradu gdje su pozvani, posjećuju župe i sve vjerničke skupine koje tamo djeluju, zatim dječje vrtiće, osnovne i srednje škole, fakultete, domove za starije i nemoćne osobe, bolnice, zatvore… Pjesma, svjedočanstvo života, ležerno odgovaranje na brojna pitanja o franjevaštvu, Crkvi, životu općenito, a sve prožeto istinskom radošću, mnogima koji su na taj način prvi put doživjeli mladiće u smeđim habitima, s kapucom na glavi i pojasom oko struka, probudilo je u njima novu nadu za život, nadasve poticaje da i oni uzvrate pomalo zaspalom radošću.

IMG_6693

Upravo franjevačko odijelo privlačilo je najviše pozornosti kod najmlađih, pa su vrlo često školarci imali prilike na čas osjetiti kako je to biti franjevac, barem kada je u pitanju nošenje habita. Nedavne misije u Rijeci stavile su veliki naglasak na bratske posjete čak oko 50 obitelji u župi. Tako su tijekom cijelog dana misionari ulazili u obiteljske stanove i kuće kako bi se sa supružnicima, djecom, bakama i djedovima, međusobno bolje upoznali i obogatili razmjenom vjerskih i ostalih životnih iskustava. I sami franjevci tvrde kako više oni dobivaju Božje milosti za njihov život od onih kojima ih Isus šalje. A kako i ne bi nakon sat-dva susreta sa slijepom staricom koja živi sama, ali očima srca vidi više od mnogih ljudi danas sa zdravim očima, ili pak u gostima kod supružnika koji nisu praktični katolici, ali su širom otvorili vrata svojih domova i srca za sinove Asiškog siromaha.

Zapravo, po bogatstvu sadržaja, misije su bile otvorene cijelom gradu te su tako i slučajni prolaznici mogli upoznati misionare dok su s pjesmom na usnama i osmijesima na licu, kao braća zajedno prolazili ulicama i trgovima njihova grada. Bez da išta kažu, na taj način najbolje naviještaju Božju ljubav za čovjeka i ljepotu zajedništva Crkve. U crkvama su se svakodnevno održavali razni duhovno-molitveni sadržaji i pobožnosti. Misionari su zajedno s domaćinima dan počinjali jutarnjom molitvom, a kroz jutarnje i popodnevne sate svećenici su bili na raspolaganju za ispovijed i duhovne razgovore. Veliki plod ovih misija vidi se i u tome što su svećenici neumorno na raspolaganju ljudima, a vjernici željni ovakvih susreta, koriste ih uvelike kako bi im pomogli u njihovoj svakodnevnici svjedočiti vjeru. Misionari tijekom trajanja misija gostuju i na regionalnim i lokalnim radio i tv postajama, što je također izuzetna prilika za navještaj Božje Riječi. Poslijepodnevni program u župama, uz redoviti sakramenat pomirenja, kreće po uhodanom običaju s duhovnim nagovorom na temu dana. Teme koje se obrađuju su: poziv i poslanje, zajedništvo, svjedočanstvo, euharistija, milosrđe i Blažena Djevica Marija. Nakon toga se moli krunica ili neka druga pobožnost prije svete mise koja je središte svakog dana. A poslije misnog slavlja slijedi duhovno-zabavni program, od čega posebno valja izdvojiti mjuzikl „Sa svetim Franjom – zajedno“, u izvedbi Malog stada iz Koprivnice.

IMG_6885

Nakon tjedan dana intenzivnog zajedništva misionara i župljana, koje je iz dana u dan sve više jačalo, franjevcima je valjalo poći natrag u svoje samostane. Mnogi od onih koji ostaju tada pomisle kako misije u njihovoj župi i gradu time završavaju, a zapravo tek počinju. Naime, biskup koji predvodi završno svečano euharistijsko slavlje, na kraju udjeljuje svim župljanima misionarsko poslanje, kako bi primjerom franjevaca, nastavili širiti Radosnu vijest evanđelja, međusobno se susretati u obiteljima i na molitvenim okupljanjima. Time ovaj evangelizacijski projekt dobiva svoj konačan cilj, koji pred svakim od nas koji smo Kristovi stoji kao izazov do kraja života. Ići u svijet i svjedočiti da je Bog živ, sama ljubav koja želi zahvatiti svako ljudsko biće.

fra Siniša Pucić | Bitno.net

Fotografije: HFP sv. Ćirila i Metoda