Foto: Shutterstock.com

Žestoka kritika ideje gay “brakova” mogla se čuti ovih dana u britanskoj javnosti, ali ono što je zanimljivo jest da dolazi od žene koja je feministica i lezbijska aktivistica.

Julie Bindel, kolumnistica lijevih novina Guardian, objavila je više tekstova u kojima napada gay ‘brakove’ i proglašava ih tek nešto modificiranim oblikom represije nad ženama i seksualnim manjinama, kompromisom s partijarhalnim društvom koje i dalje “tlači” svoje žrtve. Gay vjenčanja su prodaja ideala radikalnog femnističkog i gay pokreta, ono  što je potrebno jest uništiti brak kao takav, piše Bindel. To je od početaka bila agenda feminističkog i gay pokreta, a sada se odustaje od nje zbog kompromisa. Lezbijke i homoseksualci su odustali od svog “revolucionarnog potencijala”, patrijarhalno društvo im je prodalo “snove o vjenčanjima i bebama” i tako “otupilo našu radikalnu oštricu”. Brak je institucija patrijarhalnog društva i treba ga poslati u povijest, jasna je Bindel.

“U radikalnim danima Gay Liberation Fronta (aktivistička skupina iz 1970-ih, op. a.) lezbijke i muškarci homoseksualci željeli su uništiti brak, a ne postati dio represivnog, patrijarhalnog režima…Mnogi od nas živjeli su zajedno u kolektivima, odgajali djecu u zajednicama, a ne kao tradicionalni parovi. Kritizirali smo monogamiju i povlastice tradicionalne obitelji….Što nam se dogodilo?”, kuka Bindel u jednom od svojih tekstova i poziva na ponovno buđenje radikalnih ideja.

U drugom tekstu Bindel podsjeća kako su feministice oduvijek kritizirale brak, a u vrijeme industrijske revolucije opisivale ga kao “nešto malo više nego legaliziranu prostituciju”. Brak je jedan od instrumenata represije koja još uvijek traje u društvu nad ženama i gay osobama, a jedini način prema kojem se gayevi trebaju ponašati prema njemu jest da rade na njegovom uništavanju, ne da ga prihvaćaju, poručje aktivistica.

U takvim stavovima nije osamljena, dapače. Sjetimo se izjava američko-ruske novinarke i lezbijske aktivistice Masze Gessen koja je na jednom skupu izjavila kako je borba za gay “brakove” tek faza u hodu prema konačnom cilju – a to je dekonstrukcija braka kao takvog i tradicionalne obitelji.

Kako su već naveli pojedini komentatori, ovakvi istupi Bindel mogu se protumačiti na dva načina.

Njezino jadikovanje nad “kompromisima” koje radi većina gay populacije moglo bi se protumačiti kako su bili u pravu oni koji su tvrdili da ozakonjenje bračnih zajednica za istospolne parove ne nosi nužno neke dublje promjene u društvu utemeljenom na tradicionalnoj obitelji. I Bindel spominje britanskog premijera Davida Camerona, koji iz svoje perspektive gospodarskog konzervativca pitanje legalizacije istospolnih “brakova” vidi u potpunom skladu sa svojom političkom doktrinom. Konzervativizam podržava obitelj koja se sama uzdržava i država joj ne mora previše pomagati i zato je, tvrdio je Cameron, podržavati gay brakove – čisti konzervativizam.

Drugo pak tumačenje jest da su tekstovi Bindel i Gessen dokaz kako gay pokret hvata zalet za novu fazu u svojoj borbi. Nakon što je potpuno ozakonjenje gay zajednica, uključujući i posvajanje djece u njima, postalo realnošću u većini zapadnih država, institucija koju više nitko niti ne dovodi u pitanje, a ako i dovede biva optužen za diskriminaciju, vrijeme je za novi korak – potpuno rušenje tradicionalnog ustroja obitelji i braka. Doduše, može se reći kako su Bindel i Gessen “radikali”, kako nemaju potporu među većinom gay populacije. Međutim, kako su primijetili mnogi komentatori, još nedavno je i ideja gay “braka” bila “radikalna”, a danas je postala općim mjestom gay aktivizma.

Kako je kod nas u Hrvatskoj? Zanimljiv je nedavni komentar Marka Jurčića iz Zagreb Pridea kojeg je u Jutarnjem listu napisao povodom usvajanja Zakona o životnom partnerstvu. Za razliku od kolegice iz Britnaije, on poziva homoseksualce da idu pred matičara, vjenčavaju se i podižu obitelji, te navodi koristi koje se homoseksualci dobili s ovim zakonom. Međutim, Jurčić napominje i kako “borba i dalje traje”, te da homoseksualci neće stati na dosad ostvarenom.

“U našem društvu neće biti dugoročne i održive pravde i istinske ravnopravnosti za sve LGBT osobe sve dok ne prestane patrijarhalno gledanje na društvene odnose, i sve dok bogati i moćni, glasniji i nasilni, diktiraju pravila igre”, napisao je Jurčić.

Što to Jurčić podrazumijeva pod “patrijarhalnim gledanjem na društvene odnose”, te da li i on, kao engleska aktivistica, smatra da ono uključuje tradicionalnu obitelj kao koncept koji treba nadvladati? Možda je “patrijarhalno gledanje” svako ono koje se ne slaže s onim koje zastupa on i pokret kojem pripada, onakvo koje promoviranje homoseksualnog načina života smatra neprihvatljivim. U tom slučaju, “patrijarhalno” postaje jako širok pojam,  a borba protiv njega nešto u kategorijama društvene revolucije.

A kulturološka “revolucija” koja mijenja tradicionalne društvene obrasce na kojima počiva civilizacija kojoj pripadamo očito je u tijeku. Vidimo, međutim da postoje i aktivisti poput Julie Bindel koji nisu zadovoljni njezinim tempom i rado bi je ubrzali.

Goran Andrijanić | Bitno.net