Odgovor nam donosi Opća uredba o liturgijskoj godini i kalendaru u kojoj su navedeni stupnjevi liturgijskih slavlja, a prema kojoj Dan Gospodnji ustupa svoje slavlje samo svetkovinama i Gospodnjim blagdanima, dok liturgija adventskih, korizmenih i vazmenih nedjelja ne može uopće biti potisnuta (jaka vremena). Stoga danas, 8. prosinca, slavimo drugu nedjelju došašća, dok ćemo svetkovinu svetkovina Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije proslaviti u ponedjeljak 9. prosinca.

Razlog naravno leži u tome što je nedjelja temelj i jezgra čitave liturgijske godine ili kako čitamo u Katekizmu Katoličke Crkve, „nedjeljno slavlje dana i euharistije Gospodnje u središtu je života Crkve“, a „nedjelja u koju se, prema apostolskoj predaji, slavi vazmeno otajstvo, treba da se u općoj Crkvi obdržava kao prvobitan zapovijedani blagdan“.

Svaka je, dakle, nedjelja dan Kristova usrksnuća i „prvi među svim danima, blagdan nad blagdanima, dan Gospodnji“ kada se vjernici sastaju „da slušaju Božju riječ i da sudjelujući u euharistiji vrše spomen-čin muke, uskrsnuća i proslave Gospodina Isusa te zahvale Bogu koji ih je ‘uskrsnućem Isusa Krista od mrtvih nanovo rodio za živu nadu’“ u čemu leži razlog njezine prednosti u odnosu na gotovo sve ostale svetkovine i blagdane.

Ipak, iz specifičnih i točno određenih razloga, tj. ako pastoralni razlozi traže da vlastito slavlje ima prednost, Crkva može dopustiti da se ono slavi i u nedjelju.

Kada se dogodi da dva slavlja padnu na isti dan jedan ustupa mjesto drugome prema sljedećem redoslijedu:

  1. Vazmeno trodnevlje;
  2. Božić, Bogojavljenje, Uzašašće, Duhovi, nedjelje u došašću, korizmi i uskrsnom vremenu, Čista srijeda, svagdani u Velikom tjednu, svagdani u uskrsnoj osmini;
  3. Svetkovine u općem kalendaru, Dušni dan;
  4. Ostale svetkovine, dodane od biskupije ili drugih, a to mogu biti:
    • svetkovina zaštitnika grada ili države,
    • obljetnica posvete crkve i
    • svetkovina naziva, utemeljitelja ili zaštitnika redovničke zajednice ili kongregacije;
  5. Gospodnji blagdani u općem kalendaru;
  6. Nedjelje u božićnom vremenu i vremenu kroz godinu;
  7. Ostali blagdani u općem kalendaru;
  8. Ostali blagdani, dodani od biskupije ili drugih;
  9. Dani u došašću od 17. prosinca do 24. prosinca, dani unutar božićne osmine, svagdani u korizmi;
  10. Obavezni spomendani u općem kalendaru;
  11. Ostali obavezni spomendani;
  12. Neobavezni spomendani;
  13. Ostali svagdani (u došašću, božićnom vremenu, vremenu kroz godinu i uskrsnom vremenu).