Od pape Pavla VI. do Franje: Otkrivaju li prva papinska putovanja smjer pontifikata?
Prvi papinski pohodi nekoj stranoj zemlji često nose simbolička značenja. Od Pavla VI., koji je 1964. godine prvi put sjeo u papinski zrakoplov i posjetio Svetu Zemlju, do pape Franje u Brazilu 2013. godine, putovanja na samom početku pontifikata gotovo uvijek odražavaju prioritetne teme i poruke koje pape žele prenijeti svijetu…
Kada je Pavao VI. 1964. prvi put sjeo u papinski zrakoplov, odabrao je najznačajniju destinaciju: Svetu Zemlju. Od tada se prvi apostolski pohodi njegovih nasljednika doživljavaju kao svojevrsna najava i program njihova pontifikata, donosi Aleteia.
Pavao VI.: Sveta Zemlja

BastienM, CC0, via Wikimedia Commons
Iako je Ivan XXIII. dvaput putovao vlakom (u Asiz i Loreto), Pavao VI. bio je prvi papa koji je zrakoplovom napustio Italiju. On je u Svetoj Zemlji boravio od 4. do 6. siječnja 1964. godine, a njegov prvi apostolski pohod izazvao je veliko međunarodno zanimanje. Francuski tjednik Paris Match je tako unajmio cijeli zrakoplov kako bi poslao svoje ekipe.
Papa je najprije posjetio sveta mjesta u Jordanu: Aman, rijeku Jordan, Betaniju, Baziliku Svetog Groba, Getsemani. Potom je put nastavio u Nazaretu, Kani, Tabghi, Kafarnaumu, Brdu Blaženstava, Brdu Preobraženja i Betlehemu.
Tijekom susreta s izraelskim predsjednikom Zalmanom Shazarom, Pavao VI. snažno je branio uspomenu na papu Pia XII., odgovarajući na optužbe o njegovu djelovanju tijekom Holokausta: “Ništa nije nepravednije od napada na tako časno sjećanje.”
Papa je na misi na Svetom grobu priznao da ga je “obuzela silna emocija i suze”. Nakon toga je uslijedio povijesni susret s carigradskim patrijarhom Atenagorom kada mu je patrijarh poručio: “Moramo se razumjeti, moramo se pomiriti i svijetu pokazati da smo ponovno braća.” Već sljedeće godine, 7. prosinca 1965., ukinute su uzajamne ekskomunikacije između Rima i Carigrada.
Ivan Pavao II.: Meksiko

Misa na stadionu Koševo/Foto: KTA
Prvo putovanje Ivana Pavla II. suprotno očekivanjima nije bilo u njegovu rodnu Poljsku, nego u Latinsku Ameriku, točnije u Meksiko, gdje je boravio od 25. siječnja do 1. veljače 1979. godine.
Naime, Papa je želio osobno sudjelovati na Trećoj općoj konferenciji latinoameričkoga episkopata u Puebli, u trenutku kada je teologija oslobođenja predstavljala predmet ozbiljnih zabrinutosti. U svom govoru u Puebli upozorio je na “krive interpretacije” katoličkog socijalnog nauka i potrebu za “trezvenim razlučivanjem”. Posjet je također imao snažan pastoralan i društven značaj jer se Papa u Meksiku susreo s biskupima, svećenstvom i vjernicima te potaknuo dijalog o socijalnim pitanjima.
Zanimljivo je da Meksiko tada još nije imao diplomatske odnose sa Svetom Stolicom. Papino putovanje je otvorilo vrata dijalogu koji je 1992. doveo do uspostave službenih odnosa.
Ivan Pavao II. usput je posjetio i Dominikansku Republiku te Bahame. Tako je prva država njegova pontifikata, formalno gledano, zapravo bila Dominikanska Republika.
Benedikt XVI.: Njemačka

Foto: Michael Kappeler/DPA/PIXSELL
Benedikt XVI., koji je za Papu izabran u travnju 2005. godine, odmah je znao da će mu prvo putovanje biti u rodnu Njemačku. Naime, Svjetski dan mladih u Kölnu već je bio planiran za kolovoz iste godine. Njemački papa bio je posebno vezan za ovaj grad, budući da je tijekom Drugog vatikanskog koncila, više od 25 godina služio kao teološki savjetnik kardinalu Josefu Fringsu, nadbiskupu Kölna, ključnoj osobi u moralnoj i materijalnoj obnovi Njemačke nakon rata.
Nakon početnih sumnji u to kako će se “tihi profesor” snaći s brojnim mladim vjernicima, Benedikt XVI. je ostavio snažan dojam. To se moglo primijetiti kada je milijun mladih u Marienfeldu uveo u trenutke duboke tišine.
U Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, regiji obilježenoj velikom vjerskom raznolikošću, mnogi protestanti također su sudjelovali u uspjehu događaja. Mnoge sudionike Svjetskog dana mladih potresla je vijest o ubojstvu brata Rogera, osnivača zajednice Taizé, koji je ubijen u svojoj crkvi u prisutnosti mladih hodočasnika na putu prema Kölnu.
Inače, ovo putovanje bilo je jedno od rijetkih papinskih putovanja koje se odvijalo tijekom izborne kampanje, što Sveta Stolica obično nastoji izbjeći. Pet tjedana prije izbora za Bundestag, Benedikt XVI. susreo se i s odlazećim kancelarom Socijaldemokratske stranke Gerhardom Schröderom, i s njegovom protukandidatkinjom iz Kršćansko-demokratske unije Angelom Merkel.
Jedan od najznačajnijih trenutaka bila je posjeta kölnskoj sinagogi 19. kolovoza, što je bila simbolički snažna gesta njemačkog pape 60 godina nakon završetka Drugog svjetskog rata. Kasnije će se u Njemačku vratiti još dvaput kao (2006. i 2011. godine), te jednom 2020. kao papa emeritus, kako bi posjetio umirućeg brata.
Papa Franjo: Brazil

Foto: Dolazak u Brazil/ CTV snimka zaslona
Prvi papa iz Latinske Amerike, koji je izabran 13. ožujka 2013. godine, svoj rodni kontinent posjetio je nakon četiri mjeseca, kada je od 22. do 28. srpnja boravio na Svjetskom danu mladih u Rio de Janeiru.
Franjo se tijekom boravka posjetio Aparecidu, marijansko svetište gdje je 2007. godine kao kardinal Bergoglio vodio rad na završnom dokumentu latinoameričkih biskupa, ostavivši snažan dojam svojom sposobnošću sintetiziranja i brigom za socijalnu dimenziju evanđelja. U Rio de Janeiru je posjetio siromašnu četvrt Varginha, gdje je s jednim protesnatskim pastorom spontano molio Očenaš.
Završna misa na plaži Copacabana okupila je oko četiri milijuna vjernika. Papa je mladima poručio da postanu “Kristovi učenici” te svjedoče Božju ljubav služenjem i nadilaženjem sebičnosti.