Znanstvenici o društvenom i političkom značaju Glasa Koncila Foto: GK/B. Čović Na znanstvenome skupu “Fenomen Glasa Koncila 1963. – 2013.” s međunarodnim sudjelovanjem održanom u povodu 50. obljetnice djelovanja katoličkih novina Glas Koncila, 25. studenoga u Zagrebu, znanstvenici su raspravljali i o novim izazovima koji stoje pred katoličkim tiskom U temu Glas Koncila kao graditelj nove kulture u Hrvatskoj istaknuti hrvatski teolog, komunikolog i novinar dr. sc. Ivica Šola uveo je “obrisima” duhovne klime zapadne kulture od koje ni Hrvatska nije izuzeta: Crkva u Hrvatskoj je podstanarska, kazao je, aludirajući na postavljenu dijagnozu Karla Bartha iz prve polovice prošloga stoljeća: Kršćanstvo, tamo gdje ga još ima, ne stoji na svojim nogama. U mjeri u kojoj je još živo, ono obitava ne u svojoj, već u iznajmljenoj kući. Uz digresiju o osjećaju koji vlada u hrvatskome društvu – da Crkva društvu smeta, Šola je nastavio opisom i aktualizacijom dviju značajki spomenute duhovne klime: na religijskom planu kraj konstantinovske ere (Chenu), a na sekularnom planu kraj futurocentričnosti Zapada (Fusaro), u kojoj povijest kao horizont nestaje, pa samim time i veza između povijesti i očekivanja….. Nastup kulture vječnog prezenta (važno je samo ono što je sada, povijest i memorija su nebitni i čovjeku nepotrebni) pretočena je u projekt obnove poganstva (Natoli), koje se vraća grčkosti. Taj (aktualni i vladajući) projekt, pojasnio je Šola, nije protukršćanski, već kršćanstvo uzima kao korisnu etiku među etikama, dajući kršćanstvu status ne prognanika i progonjenog već (sukladno Barthovoj dijagnozi) status podstanara, koji više nema svojeg sociološkog i političkog zaštitnika (što simbolizira konstantinovska era), pa iznova mora naučiti patiti i boriti se za povijest koja će biti povezana s očekivanjem. Kako u takvom ozračju naviještati? – pitao je dr. Šola. U toj novoj kulturi, koja je zapravo stara, i njenom građenju iz nimalo lagodnog statusa podstanara, temeljno polazište može biti prementalizacija u smislu strategije kreativne manjine (Ratzinger), kako je, kršćanstvo, uostalom, i započelo – zaključio je dr. Šola. Važnost masovnih medija i njihove mogućnosti posredovanja poruke evanđelja, Crkva je uočila već u samim njihovim početcima. Koliko je to vrijedilo za tradicionalne medije, toliko vrijedi i za nove medije – rečeno je sklopu predavanja Glas Koncila i novi mediji (internet, društvene mreže) dr. sc. Krunoslava Novaka i dr. sc. Irene Sever, s Hrvatskoga katoličkog sveučilišta. U prvome dijelu izlaganja dr. Novak je govorio o mogućnostima koje novi mediji i nova digitalna kultura pružaju pošiljateljima i primateljima vjerskih poruka, posebno putem internetskih izdanja katoličkog tiska i interneta općenito, dok je u drugome dijelu dr. Sever, iscrpno predstavila razvojni put prisutnosti Glasa Koncila na mreži svih mreža. Naime, s pojavom mrežne stranice Glasa Koncila prije punih sedamnaest godina može se govoriti i o početcima katoličkog interneta u Hrvatskoj, i to samo mjesec dana nakon što je Sveta Stolica pokrenula svoj internetski servis. Istaknula je i pokretanje prve on line knjižare u Hrvatskoj, u sklopu portala Glasa Koncila. Predstavivši pak glavne značajke elektroničkog izdanja Glasa Koncila dr. Sever je nadalje uputila i na izazove i mogućnosti koje se pred tjednikom nalaze, osobito kad je riječ o njegovu pozicioniranju na društvene mreže. Hipotezu, metodologiju i rezultate istraživanja doc. dr. sc. Jelene Jurišić i Branimira Stanića, o novinarskim vrstama u Glasu Koncila i njihovoj argumentaciji nazočnima je izložila docentica Jurišić. Istaknula je trostruki fenomen Glas Koncila kad je riječ o žanrovima hrvatskoga govornog područja. On se ogleda u žanrovskim inovacijama Glasa Koncila (npr. rubrike Pisma seoskoga župnika, Čujem, vidim… pa se stidim), u korištenju metode svete vodice u novinskim tekstovima, kojom se, istaknula je Jurišić, u vremenu jednoumlja “škropilo” tekstove pobožnim mislima, kako bi se izreklo “bitno” a izbjeglo moguću tužbu od strane vlasti; te u afirmaciji niza žanrova pridržanih isključivo vjerskim sadržajima (nedjeljna biblijska poruka, meditacija, teološki osvrt…). Njegovanje klasičnih vrsta, inovacije u novinarskim vrstama te afirmacija novinarskih vrsta specifičnih za vjerski tisak – vrijedan su i originalan doprinos Glasa Koncila hrvatskoj medijskoj kulturi. Završetak znanstvenoga skupa Fenomen Glasa Koncila 1963. – 2013. označio je predsjednik Programskog odbora doc. dr. sc. Igor Kanižaj govorom zahvale i poticajima za novim i vrijednim znanstvenim konferencijama s Glasom Koncila. www.glas-koncila.hr Podijeli:
SVJEDOK VJERE Mučenik za vjeru vlč. Stjepan Horžić: Partizanu koji ga je ubio rekao je ‘Molit ću se za tebe gore’
VELIKE MISTIČARKE KATOLIČKE CRKVE (10) Blažena Aleksandrina da Costa – žena koju je Sotona mrzio savršenom mržnjom
PROTIV 'GOSPODARSTVA KOJE UBIJA' Ovo su glavni naglasci prve apostolske pobudnice Lava XIV. ‘Dilexi te’
LEKCIJE IZ LISIEUXA Zašto je 100 godina nakon kanonizacije Mala Terezija i dalje mnogima omiljena svetica?