„Svetište u Łagiewnikima, u kojemu se nalaze slika Milosrdnog Isusa i grob sv. Faustine Kowalske, godišnje posjeti oko dva milijuna hodočasnika iz više od 20 zemalja svijeta. Poslanje sv. Faustine nije završilo. Ono traje…“, riječi su to kojima završava knjiga Sestra Faustina. Biografija svetice, ali koje itekako pozivaju na jedan plodonosan početak. Jer doista, priča o Božjem milosrđu, kao i o sestri Faustini, itekako traje.

Uz spomendan sv. Faustine, 5. listopada, koračamo i bliže završetku Godine svete Faustine koja će svoju završnicu imati u Mariji Bistrici 21. listopada, svečanim euharistijskim slavljem koje će predvoditi mons. Giorgio Lingua. Deseti je to nacionalni susret štovatelja Božjega milosrđa koji se održava uoči spomendana sv. Ivana Pavla II. (22. listopada), a uz kojega je priča o svetoj Faustini također vezana. Jedan od plodova pontifikata Ivana Pavla II. upravo je taj što su milijuni vjernika otkrili Božje milosrđe. Zasluga je Pape Poljaka i uključivanje štovanja Božjega milosrđa u središte vjerskoga života, njegov razvoj i produbljivanje nauka o Božjem milosrđu. O svemu tome govori nam i knjiga Sestra Faustina. Biografija svetice koju Kršćanska sadašnjost upravo ovih dana posebno ističe. Knjiga se do 21. listopada može pronaći po 40 % sniženoj cijeni, čitatelja uvodi svijet čudesnog poslanja sestre Faustine, njezine razgovore s Isusom, detalje iz Dnevnika, svjedočanstva ljudi koje je susretala…

Knjiga Sestra Faustina. Biografija svetice rezultat je višegodišnjeg novinarskog i povijesnog žara autorice Ewe K. Czaczkowske na čak 495 stranica, a otkriva nepoznate činjenice iz života s. Faustine i razotkriva tajne širenja štovanja Božjeg milosrđa. Na hrvatski ju je jezik prevela Jelena Vuković, tajnica Koordinacije štovatelja Božjega milosrđa. Radnju prati kronološki i prema kretanjima s. Faustine (Głogowiec – Świnice Warckie, Aleksandrów, Łódź, Varšava, Krakov…), vrlo iscrpno prikazujući ovu sveticu, ne ostavljajući ravnodušnim onoga tko knjigu primi u ruke.

Knjigu pogledajte ili naručite u knjižarama i web knjižari Kršćanske sadašnjosti, po promotivnoj cijeni do 21. listopada.

Ulomak iz knjige Sestra Faustina

„U Płocku je Isus s. Faustini obznanio svoju želju za ustanovljenjem svetkovine Božjega milosrđa. Tu je želju ponovio u nekoliko navrata. U konačnici, govorio je o tome u 14 ukazanja. U liturgiji sv. mise u prvu nedjelju po Uskrsu čita se odlomak iz Ivanova evanđelja koji opisuje trenutak kada Isus, osmoga dana po uskrsnuću, kroz zatvorena vrata ulazi u Gornju sobu. Okupljene učenike pozdravlja riječima: Mir vama. Upravo u tom trenutku Isus se pokazuje i s. Faustini sa željom da se naslika slika. »Na tu scenu iz Gornje sobe – piše s. Elżbieta Siepak – nadovezuje se događaj Velikog petka: razapinjanje i probadanje Isusova Srca kopljem. ’Te dvije zrake – rekao je Gospodin Isus – potekle su iz nutrine mojeg milosrđa u trenutku kada je moje umiruće srce kopljem probodeno na križu’ (Dn 299). Sveti Toma, pozivajući se na crkvene Oce, povezuje simboliku vode i krvi sa sakramentima krštenja i euharistije, a može se odnositi i na ostale sakramente.« Ukratko, slika predstavlja milosrdnu Božju ljubav prema čovjeku koja je najcjelovitije objavljena u životu, muci, smrti i uskrsnuću Isusa Krista.

Zbog toga se ta Isusova slika naziva slikom Božjega milosrđa. Osim obećanja koje se veže uz štovanje Isusa po slici Božjega milosrđa, Isus je dao i važna obećanja s obzirom na slavljenje svetkovine Božjega milosrđa, što je u svom Dnevniku zapisala s. Faustina. U odnosu na druga obećanja vezana uz druge oblike pobožnosti Božjem milosrđu, ona su najveća i najznačajnija od svih. Isus je sv. Faustini rekao da će onaj koji na svetkovinu Božjega milosrđa pristupi ispovijedi i sv. pričesti, primiti »potpuni oprost od krivnja i kazni« (Dn 300). Dakle, ne samo otpuštenje vremenitih kazni za grijehe već oprost od krivica. (…)

Sestra Faustina je od trenutka susreta s Isusom 22. veljače 1931. molila za ispovjednika koji će joj pomoći razumjeti što se događa u njenu duhovnom životu. Tada, u Płocku, a kasnije za čitavog redovničkog života, privlačila je pozornost sestara osobito načinom na koji je molila.“