DOGOVOR PATRIJARHA
Poznati datum i mjesto svepravoslavnog Sabora, prvog nakon 1200 godina
Vijest je objavljena nakon zaključenog susreta u Ženevi gdje su ekumenski carigradski patrijarh Bartolomej I. i predstavnici najvećih autokefalnih Crkvi dogovarali konačne detalje povijesnog susreta
Veliki svepravoslavni Sabor koji će okupiti najveće pravoslavne Crkve na svijetu, prvi takav nakon više od 12 stoljeća, održat će se od 16. do 27. lipnja ove godine u Pravoslavnoj akademiji na grčkom otoku Kreti.
Ova je vijest objavljena nakon zaključenog susreta u Ženevi gdje su ekumenski carigradski patrijarh Bartolomej I. i predstavnici najvećih autokefalnih Crkvi dogovarali konačne detalje povijesnog susreta. Kako je preneseno, susret je održan i radi konačnog odobrenja dokumenata koji će biti prezentirani na Saboru. Sudionici su održali i zajedničku liturgiju koju je predvodio patrijarh Bartolomej I.
Pozvano je i pravoslavne vjernike na molitvu za uspješan ishod Sabora. Spomenute su i teme o kojima će se na njemu raspravljati. Među njima su poslannje pravoslavnih Crkvi u suvremenom svijetu, pravoslavna dijaspora, autokefalnost crkvi i način i kriteriji njihova oglašavanja, sakrament braka i problemi s kojima je sada suočen, važnos posta i njegovo pridržavanje danas, te naposlijetku, odnos pravoslavlja s drugim vjerama.
Informirano je i o utemeljenju tajništva svepravoslavnog Sabora koje će voditi računa o njegovom tijeku.
Na susretu su osim partijarha Bartolomeja među ostalima bili i partijarh Aleksandrije Teodor, moskovski patrijarh Kiril, patrijarh Jeruzalema Teofil, srpski patrijarh Irenej, patrijarh bugarski Neofit, rumunski Danijel i drugi. Nije bio nazočan arhiepiskop Atene i cijele Grčke Jeronim – zbob, kako je navedeno, osobnih razloga, ali je poslao svoje predstavnike.
Pripreme za Veliki sabor pravoslavlja počele su još u 1960-ima, pod utjecajem odluke Ivana XXIII. o sazivanju Drugoga vatikanskog sabora. Međutim, ubrzo su na površinu izbile razlike između raznih autokefalnih Crkvi i cijela je priča stala. U nekoliko posljednjih desetljeća ponovno je obnovljena, a glavni inicijator jest Carigradska patrijaršija. Pravoslavna tradicija priznaje prvih sedam crkvenih sabora kao opće, “vaseljene”, i to su oni koji su se dogodili između 325. i 787. Posljednji koji svi pravoslavci priznaju takvim održan je u Niceji, 787. godine.
G. An. | Bitno.net