Pripovijest o životu koji je stigao na raskrižje, i molba za savjet kako nastaviti. Povjerena osobna drama koja ubija i posljednju nadu, i koja u njegovoj mudrosti traži uporište kako se ne bi potpuno predala. Ili pak pjesma, kojom mu se želi reći da ga se voli kao oca, a možda i više. Ili šal, ispleten baš za njega i poslan na adresu koju danas svi poznaju, kao da je to adresa prvoga susjeda: Dom Sveta Marta, Grad Vatikan. Jer, danas mnogi tako osjećaju papu Franju, vrlo bliskim. I zbog toga mu pišu tisuće ljudi sa svih krajeva svijeta.

Traže se ponajviše utjeha i molitva – rekao je msgr. Gallorini. Brojna se pisma odnose – vjerojatno i zbog trenutka u kojemu živimo – na teškoće, i posebno na bolesti… Ljudi traže molitve za djecu, a pišu i o ekonomskim problemima – napomenuo je msgr. Gallorini te dodao da nastoje učiniti da ti ljudi osjete blizinu Pape koji razumije njihovu patnju, njihove teškoće, i koji im je blizu u molitvi. Osim toga, njihove zahtjeve, koliko je moguće, šaljemo specifičnim uredima; primjerice, zahtjevi za ekonomsku pomoć šalju se biskupijskim Caritasima, kako bi to provjerili, te izravno bili i djelotvorniji – istaknuo je ravnatelj Ureda za Papinu korespondenciju.

Msgr. Gallorini, redovnica Anna i dvije gospođe – malena je ekipa u odnosu na brdo pošte, napisane na više desetaka jezika. Upravo je podjela po jeziku prvi korak u njihovu svakodnevnom radu. Pisma se potom otvaraju i čitaju. Papa Franjo ne bi nikada sâm uspio odgovoriti na svu poštu, stoga je zadaća tog ureda pomoći mu u odvajanju zahtjevâ onih koji žele samo pozdraviti Papu, od onih koji u papi Franji traže utjehu, duhovnu potporu, ruku ispruženu u hitnoj potrebi. Takva pisma odlaze na njegov radni stol. Riječ je – objasnio je msgr. Gallorini – o osjetljivijim slučajevima, poput onih kad je u pitanju savjest. U tom se slučaju napravi bilješka i pošalje tajnicima, da ih Papa osobno pogleda. On ih pročita, stavi oznaku i uputi nas kako imamo odgovoriti – dodao je msgr. Gallorini.

Papa Franjo ne može, dakle, odgovoriti na svako pismo, ali sva pisma upućena papi Franji dobiju odgovor. Ali, samo zahvala u njegovo ime za primljeni dar, ili srdačan pozdrav, zadaća je koja zahtijeva posebni sklad s njegovim stilom. Ta pisma valja čitati više srcem nego razumom; – kazao je msgr. Gallorini – valja sudjelovati u patnji i pokušati pronaći odgovarajuće riječi kako bi se izrazilo ono što Papa doista želi da se izrazi: blizina, sućut… Odgovor doista treba biti u stilu sudjelovanja. Uostalom Papa uvijek govori da pastir treba živjeti sa stadom, s ovcama. Treba osjetiti i živjeti s njima njihovo iskustvo – istaknuo je na kraju ravnatelj Ureda za Papinu korespondenciju.