Pozvao je neka se učini sve što je moguće kako bi se pronašao otac Paolo Dall’Oglio i svi ostali koji su nestali u ovim godinama rata u – 120.000 ljudi prema procjenama Ujedinjenih naroda.

Kardinalove misli bile usmjerene i na grčkog pravoslavnog Boulosa Yazigija te sirijskog pravoslavnog metropolita Youhanna Ibrahima, o kojima nema nikakvih vijesti od 22. travnja 2013. Također se prisjetio dvojice prezbitera: armensko-katoličkog Michaela Kayala i grčko-pravoslavnog Isaaba Mahfouda, koji su nestali od 9. veljače 2013.

Apel kardinala Parolina nadovezuje se na mnoge upućene u ovim godinama čekanja i traženja. Papa Franjo je opetovano tražio da se intenziviraju napori kako bi se otkrilo koliko je nestalih i otetih u Siriji. „Makar samo – rekao je državni tajnik – učiniti onu gestu milosrđa koja se nikome ne može uskratiti, to jest oplakivati, dostojanstveno pokopati njihova tijela”.

Ono što je potaknulo oca Paola Dall’Oglia da se odvaži u sirijsku pustinju i izgradi mostove dijaloga s muslimanima, istaknuo je kardinal, bilo je to što ga je „potaknula vjera u Krista i ljubav prema svojoj braći. Vjera – precizirao je – ne proizlazi iz nejasne intelektualne privrženosti Isusovoj povijesnoj ličnosti, nego iz osobnog susreta s njime”, odnosno „izvorom bezuvjetne ljubavi za svu braću i sestre”.

„Kako bismo bili u iskrenom dijalogu s ljudima drugih vjera, poput naše muslimanske braće“, ustvrdio je kardinal Parolin u svojoj homiliji, „nikada ne smijemo skrivati svoj identitet kao kršćani, nego ga pokazati u njegovoj najistinitijoj dimenziji. Potrebno je, kako je rekao, „govoriti jezik Kraljevstva nebeskog koji je jezik poštovanja prema bratu“.

„Samo tako će logika oholosti, ponosa, oružja, diskriminacije i rata biti zamijenjena logikom neba, odnosno logikom milosrđa, suosjećanja“ te tako „susret s drugim može postati prijateljstvo“. Nije to lako, priznao je kardinal, izražavajući blizinu i zajedništvo na poseban način s kršćanima Bliskog istoka.

U tom smislu, kardinal je pozvao da se ide dalje od koncepta manjine. „Kršćansku prisutnost na Bliskom istoku ne treba jednostavno ‘tolerirati’”, poručio je. „Kršćani u Siriji, kao u Palestini, u Libanonu, u Izraelu, u Iraku i u svakoj drugoj naciji, građani su kojima moraju biti zajamčene sve slobode”. Kako je naglasio kardinal Parolin: „oni su sami po sebi dio tih naroda i uvijek su pridonosili njihovom kulturnom, gospodarskom i političkom razvoju, predano i stručno”.

„Nemojmo prestati tražiti milost utjehe“, ponovno je zamolio kardinal Parolin u molitvi za oca Paola, za sve nestale, za njihove obitelji, za Sirijce kod kuće i izbjeglice u drugim zemljama, za „napaćenu Siriju, kako ju često naziva Sveti Otac Franjo”, kako bi „rane slomljenih srdaca zacijelile, zatvorenici oslobodili, unesrećeni utješili, napušteni gradovi ponovno obnovili, opustošena mjesta ponovno sagradila”.

Euharistijskom slavlju prethodilo je predstavljanje knjige „Paolo Dall’Oglio. Moja oporuka”, s predgovorom pape Franje.

Državni tajnik je prije mise odgovarao na novinarska pitanja, govoreći o neprekidnim naporima Svete Stolice da se pronađe otac Dall’Oglio. „Njegova poruka mira i dijaloga – rekao je – mora se održati živom: njegov je samostan upravo utemeljen za dijalog s islamom”, kazao je, referirajući se na samostansku zajednicu Deir Mar Musa osnovanu 1982. u sirijskoj pustinji na mjestu gdje je isusovac otkrio ruševine drevnog samostana sv. Mojsija Abesinca.

Naposljetku, na pitanje o jednoj mogućoj etapi u Pekingu u sklopu mirovne misije za Ukrajinu Papinog izaslanika kardinala Mattea Zuppija kardinal Parolin je pojasnio: da se za sada ništa ne zna te poručio: „sada pričekajmo Svjetski dan mladih, pa ćemo vidjeti”.