Rusija

Premijer Vladimir Putin je, naime, odobrio odluku kojom se, nakon pokusa provedenoga u samo nekim pokrajinama, na cijelom nacionalnom teritoriju uvodi poučavanje religije. Kako javlja agencija AsiaNews, učenici će osnovnih škola moći izabrati hoće li učiti povijest jedne od četiri religije smatrane ‘tradicionalnima’ – pravoslavnoga kršćanstva, islama, židovstva i budizma, ili će pohađati općenitija predavanja o „temeljima religijske kulture“ ili o „temeljima javne etike“. Satovi su do sada bili zbijeni u četiri mjeseca tijekom školske godine, ali Pravoslavna je crkva zatražila da se u 2012. godini prošire na cijelu godinu.
Zabranjena tijekom cijeloga razdoblja Sovjetskoga Saveza, religija se vratila u školske klupe u travnju 2010. godine, ali u samo 19 pokrajina, i to na inicijativu Moskovskoga patrijarhata, koju je blagoslovio Kremlj, zainteresiran za učvršćivanje nacionalnoga identiteta na općim vrednotama. Od samoga je početka ta ideja pobudila snažne kritike u Rusiji, zemlji koja je iskusila 70 godina državnoga ateizma, i u kojoj zajedno žive različiti narodi i religije. Tako je Ivar Maskutov, stručnjak za religije, izjavio da je po njegovu mišljenju pogrješno dijeliti djecu prema vjeri, jer bi to moglo izazvati brojne probleme. A skupina onih koji se protive uvođenju religije u škole istaknula je nedostatak kvalificiranih nastavnika i valjanih udžbenika, što je priznala i sama Elena Romanova, odgovorna za poučavanje religije u Ministarstvu prosvjete.
Međutim, sa skepticizmom se laičkoga svijeta ne slažu ni Moskovski patrijarhat, a ni muslimanska zajednica, koji taj nacrt potpuno podupiru. Predsjednik je duhovnoga muslimanskog odbora u ruskoj autonomnoj republici Čuvašiji rekao da je novi predmet u školama u toj republici postao vrlo popularan i među učenicima, i među roditeljima. Sami roditelji tvrde da su o religiji mnogo naučili od kada njihova djeca pohađaju te satove.(rv/bitno.net)