Iz perspektive Izraela, Katolička Crkva bila je previše dvoznačna u svojoj osudi Hamasova napada na Izrael 7. listopada, što je rezultiralo i prosvjednim notama izraelskog veleposlanstva pri Svetoj Stolici.

Zašto je reakcija Vatikana, a i drugih kršćanskih crkava prema nekima „dvoznačna“?

Prema dosadašnjim istupima predstavnika Crkve, razloga su barem dva – prvi je odbijanje sudjelovanja u začaranom krugu nasilja, a drugi sigurnost kršćana na sukobom zahvaćenim područjima. Naposljetku, neki nagađaju da bi Vatikan bio dobrim posrednikom za uspostavu mira između zaraćenih strana.

Relativizam?

„Suočeni smo s vrlo ozbiljnom situacijom, koja je nastala iznenada i bez velikog upozorenja“, rekao je nakon subotnjeg napada novoproglašeni kardinal, latinski patrijarh Jeruzalema Pierbattista Pizzaballa.

„Riječ je o vojnoj akciji na obje strane koja je svojim oblikom, dinamikom i razmjerima vrlo uznemiravajuća. To je vrlo tužna vijest. Otmica izraelskih talaca, koja se ni na koji način ne može opravdati, samo će još više pojačati agresiju na obje strane, posebice na izraelskoj“, istaknuo je Pizzaballa.

Osim Pizzaballe, stajalište su u zajedničkom priopćenju iznijeli i čelnici crkava u Jeruzalemu, među kojima se nalaze katolici, pravoslavni, protestanti i anglikanci.

„Naša vjera, koja se temelji na nauku Isusa Krista, tjera nas da se zalažemo za prestanak svih nasilnih i vojnih aktivnosti koje štete i palestinskim i izraelskim civilima“, navodi se u spomenutom priopćenju.

Izraelsko veleposlanstvo optužilo je sadržaj te poruke za „nemoralnu jezičnu dvosmislenost“, prenosi Crux. „Iz toga se ne može razumjeti što se dogodilo ni tko su bili agresori, a tko žrtve“, stoji u priopćenju veleposlanstva. „Posebno je nevjerojatno da su tako sterilan dokument potpisali vjernici.“

Začaran krug nasilja

Svoj odgovor ponudio je vatikanski državni tajnik, kardinal Parolin, odgovorivši na novinarske upite o noti izraelskog veleposlanstva kako „moramo pronaći način da riješimo ovaj mučni, tragični problem odnosa između Palestinaca i Izraelaca“, jer „samo to može proizvesti trajni mir, miran i plodan suživot dva naroda.“

„Sve dok se ne riješi problem suživota između Izraelaca i Palestinaca, dok se ne pronađe formula koja će im omogućiti živjeti u miru, uvijek postoji rizik da će se te stvari ponavljati sa sve većom žestinom“, istaknuo je Parolin.

Vatikanski državni tajnik rješenje vidi u međunarodnoj zajednici, koja „pomoću instrumenata koje ima na raspolaganju treba pokušati postaviti temelje za rješenje ovoga problema.“

Parolin je zaključio: „Mislili smo da su tragedije koje su se dogodile u 20. stoljeću stvar prošlosti, da se više nikada neće ponoviti. Umjesto toga, s velikom tugom i zbunjenošću vidimo da ponavljamo sve greške iz prošlosti. Povijest nas ničemu nije naučila“, prenosi Vatican News.

Unatoč razočaranju Izraela, Parolin dakle nije odobrio protunapad, nego izrazio želju za potpunim prestankom vatre.

Na tom je tragu poslije nedjeljnog Angelusa govorio i papa Franjo: „Neka prestanu, molim, napadi i neka utihnu oružja! Mora se shvatiti da terorizam i rat ne vode nikakvom rješenju, već samo smrti i patnji mnogih nevinih ljudi. Rat je poraz: svaki rat je poraz! Molimo da mir zavlada u Izraelu i Palestini!“

Iz navedenog slijedi kako je Vatikan zabrinut da se uzajamno uvjetovano nasilje kao začaran krug akcije i reakcije može pretvoriti u još veće sukobe, koji se – kako je rekao Parolin – mogu „ponavljati sa sve većom žestinom.“

Prijetnje palestinskim kršćanima

I dok je stajalište Vatikana zasad oprezno, izvještaji „s terena“ iz samog Izraela govore o dodatnim razlozima zašto bi Vatikan mogao biti na distanci prema osudi palestinskog napada. Naime, u Pojasu Gaze živi gotovo 1100 palestinskih kršćana, koji čine malu manjinu među populacijom Gaze od više od 2 milijuna ljudi.  Na Zapadnoj obali 2017. godine živjelo je oko 47 000 kršćana, a više od 100 000 živi ih u Izraelu.

Kako piše Pillar, svećenik koji živi u Izraelu odmjerene izjave, poput one Pizzaballine o „krugu nasilja“ koji uključuje Palestince i Izraelce, tumači u svjetlu mogućih štetnih posljedica za rijetke katolike u Palestini.

Otac Antoine Levy, židovski preobraćenik na katoličanstvo koji živi u Jeruzalemu, ustvrdio je da bi se palestinski kršćani mogli suočiti sa smrtonosnim nasiljem ako ih se izloži sumnji da se protive aktivnostima Hamasa.

„Refleks Crkve usred nasilja uvijek je isti: pokušati zaštititi vlastite vjernike. Problem je u tome što su većina katoličkih vjernika u ovoj regiji Palestinci, tako da su uhvaćeni u ovu borbu između dvije vatre, i bez obzira nalaze li se u opasnim područjima ili ne, postoji značajan pritisak u palestinskom svijetu da podupre ovaj sukob. Stoga razumijem da župnici pokušavaju ograničiti štetu u ovom trenutku kako bi pokušali osigurati neku vrstu srednjeg puta za svoje župljane“, ističe Levy.

Kršćani u Pojasu Gaze „suočeni su s istim iskustvom kao i kršćanski Palestinci u Izraelu i na Zapadnoj obali – ali sa stostruko većim prijetnjama. Oni nemaju nikakvog manevarskog prostora. Moraju šutjeti, a čak i ako nisu potpuno uvjereni, moraju se pretvarati da su u potpunosti na strani Hamasa, jer im je to jedina šansa za preživljavanje“, tvrdi Levy.

Iako za to nema nikakvih službenih najava, Levy je mišljenja kako je moguće da će Sveta Stolica u nadolazećim danima pokušati odigrati posredničku ulogu u ovome sukobu: „Mislim da je cijelo pitanje je li Hamas voljan pregovarati, kao i je li Izrael voljan pregovarati. To je daleko od sigurnog s jedne ili s druge strane, za sada. Ovo je šahovski meč.“

„Ali ako postoji neka vrsta prostora za deeskalaciju, Sveta Stolica je u dobroj poziciji – ona je jedna od rijetkih sila koja se donekle doživljava neutralnom s obje strane. Dakle, to bi moglo biti rješenje, ali ono je pod velikim znakom pitanja“, zaključio je Levy.