Kapela na vrhu Zagrebačke gore treće je srpanjske nedjelje proslavila dva velika jubileja – 90 godina od posvete i 60 godina od osnivanja župe Majke Božje Sljemenske Kraljice Hrvata. Posebna je to župa Zagrebačke nadbiskupije jer je smještena na području Parka prirode Medvednica i nema nijednoga župljanina, a u cijeloj Hrvatskoj je jedina u kojoj se ne umire – nema niti groblja, niti matice umrlih, već se u njoj održavaju samo krštenja i vjenčanja. Unatoč tome, vrata te kapele, izgrađene u stilu ranokršćanskih starohrvatskih crkava, svakodnevno su otvorena svim hodočasnicima, planinarima i posjetiteljima.

Uz mnogobrojne hodočasnike iz Zagreba i okolice, koji su u nedjelju 16. srpnja došli zazvati Marijin zagovor na 1001 metar nadmorske visine pješačeći ili dovezavši se žičarom, autobusom ili osobnim prijevozom, proslavljeno je jubilarno sljemensko proštenje uz blagdan Gospe Karmelske. Posebno svečano bilo je na središnjem misnom slavlju u podne koje je predvodio pomoćni zagrebački biskup Mijo Gorski koji je u propovijedi, među ostalim, istaknuo: „S pravom Gospu nazivamo Kraljicom Hrvata jer je ona bdjela nad cijelom hrvatskom povijesti koju kapela tako brižljivo čuva u svojoj unutrašnjosti. Grbovi i slike odišu vjerom hrvatskog naroda koja je utemeljena na evanđelju.“

Sljemensku su kapelu izgradili redovnici isusovci koji i danas brinu o njoj, kao i o duhovnim potrebama hodočasnika i planinara koji redovito dolaze na mise na vrh Medvednice. Sadašnji župnik o. Tomislav Špiranec na kraju misnog slavlja nas je zamolio za pomoć: “Voljeli bismo znati tko je nosio kamen s kojim je sagrađena kapelica, tko je vukao grede, tko se prvi vjenčao u kapelici, tko su bili prvi vijećnici i sl. Javite se putem naših društvenih mreža ako imate bilo kakve materijale, fotografije, imena radnika i prvih suradnika jer bismo voljeli napraviti izložbu i izdati monografiju”. Župnik je također zahvalio sadašnjim i bivšim suradnicima i volonterima te pozvao okupljene vjernike na druženje. Tijekom dana slavljene su još tri mise koje su predvodili isusovci Zdravko Knežević, Sebastian Šujević te Niko Bilić.

Sljemensku kapelu posvetio je 16. srpnja 1933. zagrebački nadbiskup dr. Antun Bauer. Kada je građena, zamišljena je kao spomenik 1000. obljetnici hrvatskoga kraljevstva i 1300. obljetnici pokrštavanja Hrvata, a jedinstvena je i po tome što su na njezinu stropu, izrađenu od slavonske hrastovine, postavljena 39 grbova hrvatskih gradova i zemalja. Ideja za gradnju crkve na Zagrebačkoj gori pojavila se još početkom 20. stoljeća, a u svibnju 1928. godine – na poticaj planinara Marijine kongregacije građana i radnika, koji su se okupljali pri svetištu Srca Isusova u Palmotićevoj ulici kod isusovaca – počelo se s prikupljanjem sredstava i planiranjem izgradnje. Nakon posvete u srpnju 1933. godine, kapela je 3. kolovoza 1963. proglašena župnom crkvom kada je osnovana “turističko-planinska” župa Majke Božje Sljemenske Kraljice Hrvata za potrebe planinara, turista, gostiju Tomislavova doma i za bolesnike u tadašnjoj bolnici Brestovac. Do danas su u kapeli najposjećenije mise na godišnje proštenje u srpnju te božićna misa polnoćka.